NJEMAČKA i Francuska postigle su politički dogovor koji bi mogao promijeniti budućnost europske automobilske industrije. Dvije zemlje podržavaju ublažavanje emisijskih pravila od 2035. godine, čime bi se otvorila mogućnost nastavka prodaje određenih novih benzinaca, dizelaša i hibrida. Konačna odluka ipak još nije donesena.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je planirani kraj motora s unutarnjim izgaranjem postao stvar prošlosti. Njegova izjava uslijedila je nakon dogovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na marginama samita Europske unije u Bruxellesu.

"Jednostavno rečeno, planirani kraj motora s unutarnjim izgaranjem sada je stvar prošlosti. Za to dobivamo veliku podršku", izjavio je Merz, prenosi Guardian.

Riječ je o važnom političkom zaokretu, no postojeća europska pravila još nisu promijenjena. Za to je potreban zakonodavni postupak na razini Europske unije.

Umjesto 100 posto, smanjenje emisija od 90 posto

Prema trenutačnom europskom zakonodavstvu, proizvođači novih osobnih automobila od 2035. godine moraju ostvariti stopostotno smanjenje prosječnih emisija CO₂ iz ispušnih cijevi u odnosu na referentnu vrijednost iz 2021. godine.

U praksi bi to značilo gotovo potpuni prestanak prodaje novih automobila s klasičnim benzinskim i dizelskim motorima. No prema informacijama Financial Timesa, Njemačka i Francuska sada podržavaju cilj smanjenja emisija od 90 posto umjesto dosadašnjih 100 posto.

Posebno je važan prijedlog prema kojem proizvođači ne bi morali u cijelosti kompenzirati preostalih deset posto emisija dodatnim mjerama, kako je predviđao raniji prijedlog Europske komisije.

Takav bi kompromis proizvođačima omogućio veću fleksibilnost i otvorio prostor za nastavak prodaje određenih novih automobila s benzinskim, dizelskim i hibridnim pogonom i nakon 2035. godine.

To, međutim, ne znači povratak na dosadašnje stanje. Proizvođači bi i dalje morali ispunjavati vrlo stroge emisijske ciljeve, a udio automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ovisio bi o konačnim pravilima.

Alternativna goriva mogla bi dobiti važniju ulogu

Njemačka se u pregovorima zauzimala i za veću ulogu alternativnih goriva, uključujući sintetička e-goriva i biogoriva poput HVO100.

Takva goriva mogla bi imati ulogu u nastavku korištenja određenih motora s unutarnjim izgaranjem. Merz pritom zagovara tehnološku neutralnost, odnosno mogućnost da proizvođači klimatske ciljeve ostvaruju različitim pogonskim tehnologijama.

Ipak, konkretna pravila o tome koja će vozila i goriva biti prihvatljivi nakon 2035. godine tek treba definirati.

Zašto su Njemačka i Francuska postigle dogovor?

Njemačka već dulje vrijeme zagovara ublažavanje pravila, dok je Francuska dosad bila opreznija jer je upozoravala na važnost ulaganja u električne automobile i europsku proizvodnju baterija.

Kompromis je postignut povezivanjem dvaju pitanja: budućnosti motora s unutarnjim izgaranjem i zaštite europske automobilske industrije.

Njemačka je dobila francusku podršku za fleksibilnija emisijska pravila, dok je Francuska osigurala snažniji naglasak na proizvodnji automobila i njihovih ključnih komponenti u Europi.

Prema Financial Timesu, dogovor uključuje prijedloge kojima bi se određeni javni poticaji i ugovori usmjeravali prema vozilima proizvedenima u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i pojedinim povezanim europskim gospodarstvima.

Cilj je pomoći europskim proizvođačima koji se suočavaju s visokim troškovima proizvodnje, snažnom kineskom konkurencijom i neujednačenom potražnjom za električnim automobilima.

Automobilska industrija pozdravlja veću fleksibilnost

Kako prenosi Reuters, dogovor je izazvao pozitivne reakcije dijela automobilske industrije, koja već dulje vrijeme upozorava na izazove ubrzane elektrifikacije.

Proizvođačima poput Volkswagena, Renaulta i Stellantisa fleksibilnija pravila mogla bi omogućiti nastavak razvoja motora s unutarnjim izgaranjem usporedo s električnim pogonima.

Hibridi pritom i dalje imaju važnu ulogu na europskom tržištu, s udjelom od približno 35 posto u prodaji novih automobila, prema podacima navedenima u izvješćima o dogovoru.

S druge strane, zagovornici brže elektrifikacije upozoravaju da bi ublažavanje ciljeva moglo usporiti smanjenje emisija i ulaganja u električna vozila.

Što to znači za hrvatske vozače?

Za hrvatske kupce najvažnije je razlikovati pravila za prodaju novih automobila od pravila za korištenje postojećih vozila.

Ni prema dosadašnjem europskom okviru 2035. godina nije značila zabranu vožnje postojećih benzinaca i dizelaša. Njihovi vlasnici neće morati zamijeniti svoje automobile električnim vozilima samo zato što je nastupila ta godina.

Rasprava se odnosi na nove automobile koji će se prodavati nakon 2035. godine. Ako predložene promjene budu usvojene, hrvatski kupci mogli bi i nakon tog datuma imati mogućnost kupnje određenih novih benzinskih, dizelskih i hibridnih modela.

To bi moglo biti posebno važno na tržištima na kojima je cijena automobila presudna pri kupnji ili se infrastruktura za punjenje električnih vozila razvija sporije.

Zasad ipak nije poznato koji bi modeli ostali u prodaji ni koliko bi stajali.

Je li kraj benzinaca i dizelaša doista otkazan?

Unatoč Merzovoj izjavi, odgovor je zasad negativan. Njemačka i Francuska postigle su politički dogovor, ali postojeći europski propisi još nisu izmijenjeni.

Za promjenu pravila potreban je zakonodavni postupak na razini Europske unije, uključujući Europski parlament i Vijeće EU-a.

Ipak, zajednički nastup Njemačke i Francuske važan je politički signal. Dvije velike europske automobilske sile sada podržavaju mogućnost da motori s unutarnjim izgaranjem ostanu dio ponude novih automobila i nakon 2035. godine.