STEVEN Spielberg (rođen 18. prosinca 1946. u Cincinnatiju) jedan je od najutjecajnijih i najuspješnijih filmskih redatelja i producenata u povijesti Hollywooda. Smatra se ključnom figurom tzv. Novog Hollywooda, a njegov rad oblikovao je moderni blockbuster jednako kao i ozbiljnu autorsku dramu.

Svjetsku slavu stekao je sredinom 1970-ih filmom "Ralje" (Jaws), koji je praktički definirao ljetni kino-hit. Uslijedili su klasici popularne kulture poput "Bliskih susreta treće vrste", serijala "Indiana Jones", "E.T.", "Jurski park" i "Spašavanje vojnika Ryana". Spielberg ima rijetku sposobnost da podjednako uspješno radi spektakl, obiteljski film i ratnu dramu.

Posebno mjesto u njegovoj karijeri zauzima "Schindlerova lista" (1993.), film o Holokaustu koji mu je donio Oscare za režiju i najbolji film te potvrdio njegov status ozbiljnog autora, a ne samo majstora zabave. Kasnije se često vraćao povijesnim i političkim temama, primjerice u filmovima "Munich", "Lincoln" i "The Post".

Osnivač je studija DreamWorks i dugogodišnji producent brojnih uspješnih filmova i serija. Spielberg je višestruki dobitnik Oscara, BAFTA-a i Zlatnih globusa, a njegov utjecaj na filmsku industriju mjeri se desetljećima - i dalje aktivno režira i producira, ostajući relevantan i u novom filmskom dobu.

Spielbergova revolucija u filmskom svijetu

Spielberg je autor koji je promijenio način na koji svijet gleda kino. Prije njega, veliki studiji nisu razmišljali o filmu kao o globalnom događaju koji istovremeno puni kina, stvara pop-kulturu i mijenja navike publike. Nakon "Ralja" iz 1975. sve se to promijenilo. Taj film nije bio samo hit, nego i početak ere blockbustera - ljetnih filmova koji dominiraju kinima, marketingom i medijima.

Ono što Spielberga izdvaja od drugih komercijalno uspješnih redatelja jest njegova emocionalna preciznost. Gotovo svaki njegov film, bez obzira radi li se o dinosaurusima, izvanzemaljcima ili Drugom svjetskom ratu, u središtu ima ljudski odnos: dijete koje traži dom, obitelj koja se raspada, običnog čovjeka bačenog u povijesni kaos. Kritičari često ističu da je Spielberg "redatelj čuđenja" - netko tko kamerom bilježi trenutak kad lik prvi put vidi nešto veće od sebe, a publika to vidi zajedno s njim.

Zanimljivo je i to da je dugo bio podcjenjivan kao ozbiljan autor. Tek sa "Schindlerovom listom" prestao je biti "onaj koji snima zabavne filmove" i postao redatelj kojeg se ozbiljno uspoređuje s najvećima u povijesti kinematografije. Taj film nije bio samo umjetnički uspjeh, nego i osobni projekt - Spielberg je Židov, a godinama je oklijevao snimiti film o Holokaustu jer je smatrao da još nije spreman.

Osim režije, njegov utjecaj vidi se i iza kamere. Kao producent i osnivač DreamWorksa, pomogao je karijere brojnih redatelja i glumaca te sudjelovao u stvaranju filmova koji nose njegov prepoznatljiv pečat, čak i kada ih nije osobno režirao. Mnogi današnji hollywoodski autori otvoreno govore da su se počeli baviti filmom upravo zbog Spielberga.

U 21. stoljeću, dok su mnogi njegovi suvremenici nestali ili se povukli, Spielberg je ostao relevantan. Snima filmove o politici, novinarstvu, povijesti i suvremenim traumama, ali i dalje povremeno pokazuje da nitko ne razumije čisto filmsko pripovijedanje bolje od njega.

Pet filmova koji su promijenili Hollywood

"Ralje" (1975.)
Film koji je praktički izmislio moderni blockbuster. Agresivna televizijska kampanja, široka distribucija i ideja da jedan film može "pojesti" cijelo ljeto krenuli su upravo ovdje. Nakon "Ralja" Hollywood više nikad nije razmišljao isto o velikim hitovima.

"E.T." (1982.)
Pokazao je da film može biti istovremeno ogroman komercijalni hit i intimna, emotivna priča. "E.T." je promijenio način na koji se obiteljski i SF filmovi rade – više srca, manje hladne spektakularnosti.

"Indiana Jones i otimači izgubljenog kovčega" (1981.)
Vratio je duh klasične pustolovine u moderno kino i postavio standard za akcijske filmove sljedećih desetljeća. Brzina, humor i jasna narativna struktura postali su uzor cijeloj industriji.

"Jurski park" (1993.)
Ovo je trenutak kada su digitalni efekti prestali biti trik, a postali temelj blockbustera. Film je uvjerio Hollywood da CGI može nositi cijelu priču i promijenio način na koji se spektakl planira i snima.

"Schindlerova lista" (1993.)
Dokaz da redatelj blockbustera može snimiti film o Holokaustu koji je i umjetnički i povijesno relevantan. Nakon ovog filma, studiji su ozbiljnije počeli ulagati u teške, povijesne teme s velikim autorima.