Foto: FaH, Hina

JUTROS je privedena Ljerka Puljić, dugogodišnja ključna suradnica Ivice Todorića i do nedavno najmoćnija poslovna žena u Hrvatskoj čime se još jednom ispunilo prokletstvo Cromine nagrade za menadžere. Titulu menadžerice godine Puljić je osvojila 2010. godine, a sedam godina kasnije obuhvaćena je istragom oko Agrokora, baš kao i brojni laureati ove nagrade koje se teretilo za gospodarski kriminal: Miroslav Kutle, Josip Protega i Zdravko Pevec.

Deset godina za redom Puljić je birana za najmoćniju poslovnu ženu i bila je na vrhu ljestvice koju izrađuje poslovni časopis Lider. Mediji, upogonjeni Todorićevim reklamama, natjecali su se u ukrasima za Ljerku Puljić. Nazivali su je prvom damom Agrokora, lavicom hrvatskog biznisa, rođenom lidericom, ženom zmajem koja je ponovo uspjela obraniti titulu najuspješnije žene, fingirajući neku lažnu borbu.

"Rođenom lidericom" Ljerku Puljić prozvao je tjednik Nacional 2006. godine u laskavom članku iz serijala "lavice hrvatskog biznisa", koji je opremljen fotografijama iz njezine privatne arhive. "Ovdje nas je puno koji smo dobili i iskoristili priliku. To ne spominjem pozicije niti materijalne satisfakcije nego mogućnost da se dokažeš kao sposoban menadžer. Nema u Hrvatskoj kompanije u kojoj je to moguće postići na takav način, što je i jedan od razloga njezine uspješnosti", rekla je Puljić tada za Nacional, pa dodala kako ju "rad u ekspozituri neke strane kompanije ne bi mogao ispuniti".

Ova energična žena koju su zajedno s ostalim bivšim članovima Uprave priveli zbog lažnih izvješća, godinama je na brojnim poslovnim konferencijama nastupala u ime obitelji Todorić. Kao iznimno lojalna suradnica, hvalila je Ivicu Todorića kao sjajnog vizonara, motivatora koji je u stanju natjerati ljude da rade po cijele dane. Kako je on izbjegavao nastupe, uglavnom je govorila - ona. 

Puljić: Radimo subotom i nedjeljom, to su najbolji dani

"Radimo subotom i nedjeljom, to su najbolji dani za razvijanje strategije. Članovi Uprave tada se nađu s predsjednikom i mirno raspravljamo. Često subotom navrate unuci obitelji Todorić, igraju se za laptopom, ali to se radi planski da bi se osigurala budućnost kompanije", opisivala je vikende u Ciboninom tornju.

Još lani je, kao ugledna gošća na konferenciji Proračun zaokreta u organizaciji Jutarnjeg lista, nakon izlaganja premijera Oreškovića medijima komentirala kako treba smanjiti javni dug i time poboljšati rejting države čime bi se snizili troškovi financiranja privatnog sektora, odnosno Agrokora.

Troškove nisu uspjeli sniziti. Agrokor se za razliku od strane konkurencije zaduživao uz kamatu od 8 ili više posto, no rezultati revizije koju je naručio Ante Ramljak pokazali su da su u Agrokoru lažirali bilance i lažno prikazivali dobit ne bi li izgledali ljepši investitorima.

Ljerka Puljić rođena je 1954. u Zagrebu gdje je završila MIOC i kasnije Ekonomski fakultet. Karijeru je započela u tadašnjem Republičkom ministarstvu za znanost, tehnologiju i informatiku. Njezin prvi suprug radio je na Institutu Ruđer Bošković i, prema njezinim riječima, nisu mogli živjeti od te dvije plaće.

Puljić o pretvorbi Leda: Radnici su se više zamišljali kao radnici, a ne kao dioničari

U Ledu se zaposlila 1981., deset godina kasnije postala je tamo šefica marketinga. "Taj me je realni sektor u kojemu sam već u pola sedam ujutro morala biti na poslu i te kako promijenio. Taj sladoledni biznis ni u ono vrijeme nije bio državni. Tržište je bilo zaštićeno, ali je i u bivšoj Jugoslaviji bilo više proizvođača i morali ste biti uspješniji od drugih", govorila je u velikom intervju za Večernji list.

Tu je funkciju imala u vrijeme kada je Todorić privatizirao kompaniju. Kasnije ju je promovirao u direktoricu Leda. U poslovnim kuloarima se pričalo da je zapravo "donijela" Ledo Todoriću, pa ju je za nagradu postavio za direktoricu. Sama Puljić to je negirala, i pojašnjavala kako se radilo o redovitoj pretvorbi, u kojoj su vlasnici postali radnici i menadžment, dok se nije pojavio vizionar Todorić. "Iskreno, takav oblik upravljanja danas sigurno za Ledo ne bi završio uspješnom pričom jer su radnici više razmišljali kao radnici nego kao dioničari"; samo je jedna od njezinih ekonomskih mudrosti.

U Agrokoru je od 2000. godine bila izvršna potpredsjednica za strategijske poslovne grupe i marketing, zapravo ključna osoba u koncernu za poljoprivredu i prehranu. "Jako volim kontakt sa zemljom, a najbolje mi uspijeva cvijeće. Moji će se kolege sad hvatati za glavu jer što se toga tiče ja sam još u doktrini Adama Smitha koja kaže da se nova vrijednost stvara samo na zemlji. Mislim da to čovjeka može učiniti neopisivo sretnim i zato sam u koncernu valjda i zadužena za poljoprivredu", opisivala je Puljić svoju strast sa zemljom.

Kći je Pavla Šveca, direktora iz vremena socijalizma, i oca je često isticala kao uzor. U patrijarhalnoj sredina kao što je Hrvatska, žalosno je da i same menadžerice misle da je to zapravo muški posao, tako je Puljić govorila da je odabrala ekonomiju smatrajući da je kao druga kći trebala nadoknaditi to što roditelji nemaju sina. "Mislim da sam cijelog života željela biti sin svom ocu. Žene još uvijek nemaju dovoljno hrabrosti ni samouvjerenosti. Više od 50 posto žena u procesu obrazovanja bolje je od muškaraca. Kamo nestaju nakon toga?", govorila je na nekoj konferenciji.

Škegro joj je bio kolega na faksu

Kolega s godine na faksu joj je bio Borislav Škegro, bivši HDZ-ov ministar financija i jedan od ključnih figura hrvatske privatizacije, koji je Ivici Todoriću napravio niz golemih usluga od kojih je najpoznatija ona iz 1999. godine, kada je potpisao državno jamstvo za obveznice u iznosu od 31 milijun eura. Kasnije je  to danas nazivao – propustom, a uz pomoć novaca poreznih obveznika Škegrini fondovi su preuzimali Todorićeva poljoprivredna poduzeća.

"Kolega Škegro je, moram priznati, bio najbolji student u mojoj generaciji, perfektan, a kasnije je i u karijeri, pogotovo onoj znanstvenoj, briljirao. Ima golemo znanje, no kad to morate kombinirati i s određenim političkim ciljevima koje želite postići, treba razumjeti kako su onda ekonomski recepti drugačiji nego kad ih donosi samo struka", bila je jedna drugarska kritika upućena Škegri, protiv kojeg Todorić danas verbalno ratuje, smatrajući da su mu "njegovi" Martina Dalić i Ante Ramljak oteli kompaniju.

Todorić ju je 2015. godine zajedno s Damirom Kuštrakom i Tomislavom Lučićem poslao u Nadzorni odbor. Ipak ta ih hladovina, nije spasila od istrage. Hoće li se pravosuđe znati nositi sa slučajem Agrokor, ili će ih nadigrati žene zmajevi i vrsni menadžeri koji su napuhali bilancu za 21 milijardu kuna i njihovu odvjetnici, ostaje vidjeti.

Aplikaciju možete downloadati na ovom linku za Android ili na ovom linku za iPhone