Vlada prihvatila ugovor o rastu plaća za javne službenike, Pavić iznio detalje o povećanju minimalca
Foto: Patrik Maček/ Pixsell
VLADA je na sjednici prihvatila prijedlog Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, kojim je utvrđena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga, a potpisivanje TKU-a očekuje se nakon sjednice.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je kako je predviđeno trajanje TKU-a četiri godine s početkom primjene od 1. prosinca, a vlada će osigurati primjenu dosadašnje razine prava za studeni.
Među najvažnijim elementima TKU-a Pavić je označio povećanje naknade za prijevoz na posao zaposlenika ako ne postoji organizirani javni prijevoz, pa će se tako onima koji putuju osobnim automobilom umjesto naknade od 0,75 kuna po kilometru isplaćivati naknada od jedne kune po kilometru. Zaposlenicima starijima od 61 godine koji stanuju udaljeni manje od dva kilometra od mjesta rada omogućit će se kupnja karte za javni prijevoz.
Redovita božićnica i regres
Utvrđeno je kako će se božićnica i regres redovito isplaćivati, o konkretnom iznosu će se pregovarati svake godine s početkom u svibnju kako bi pregovori bili dovršeni do donošenja proračunskih smjernica u srpnju. Želimo se ponašati fiskalno odgovorno i u skladu s mastriškim kriterijima, naglasio je Pavić.
Zaposlenima u javnim službama tijekom ove godine osnovica plaće povećana je tri puta po 2 posto, odnosno za 6 posto, podsjetio je.
Ukratko iznijevši kronologiju kolektivnih pregovora, Pavić je naveo kako su trajali 2,5 mjeseca, a održano je 16 rundi pregovora. Zahvalio je sindikalnim partnerima i svima koji su omogućili postizanje dogovora o novom TKU-u na kooperativnosti i razumijevanju.
Pavić objasnio povećanje minimalca
Vlada je na istoj sjednici uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od sljedeće godine iznositi 42,9 posto prosječne plaće, a izmjenama Zakona o minimalnoj plaći predlaže i da se rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuju povrh te minimalne plaće.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno.
Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
U bruto iznosu minimalna plaća će se od sljedeće godine tako povećati s 3276 kuna na 3439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3839,47 kuna na 3735,62 kuna.
Izmjenom pravilnika o porezu na dohodak, koja će stupiti na snagu početkom sljedeće godine, rekao je ministar financija Zdravko Marić, vlada pomaže poslodavcima u turističkom sektoru, pa će tako za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke.
Također, od početka sljedeće godine povisuje se i iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna.
''Idemo 'in favorem' radnika i poslodavaca, nastojimo potaknuti veća primanja kod najugroženijih i posebno poslati poruku industrijama (tekstilna, metaloprerađivačka, drvna) gdje veći broj ljudi prima minimalnu plaću'', rekao je premijer Andrej Plenković.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističe kako je ovaj paket mjera rezultat socijalnog dijaloga te podsjeća kako je ovo drugo po redu povećanje minimalne plaće za 5 posto u mandatu ove vlade, a potpredsjednica vlade Martina Dalić kazala je kako su ove mjere usmjerene i na korist radnika i na jačanje konkurentnosti poslodavaca.
Povećane kvote za strane radnike
Vlada je na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.
U sljedećoj godini tako će se moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produljenje postojećih.
Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a od toga na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270. Novina je 300 dozvola za IT sektor.
Ministar Pavić najavljuje da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota i kako bi, rekao je, doista razbistrili tko je zapravo nezaposlen, a tko ne.
Riječ je o balansiranom pristupu, dodaje, kojim prvenstveno želimo aktivirati domaću radnu snagu, a ono što nećemo moći nadomjestit ćemo kvotama kako se ne bi ugrozio investicijski ciklus i kako bi se osigurao gospodarski rast u sljedećoj godini.
Premijer Andrej Plenković kaže da je odluka o povećanju kvota donesena temeljem realnih potreba pojedinih sektora gospodarstva, jasnog deficita koji se osjetio tijekom turističke sezone
"Mislim da ove mjere koje kanite poduzeti sa Zavodom trebaju vladi i javnosti dati jasnu sliku, posla ima, tko želi raditi, a tko ne. To je ključna poruka i zato vas molim da s tom kampanjom potaknete što veći broj nezaposlenih, da iskoriste prigode koje već postoje na tržištu rada", rekao je.
A kvote će, dodaje, sigurno učiniti hrvatsko tržište rada propulzivnijim.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati