index.hr index.hr

Korijeni stabla indoeuropskih jezika nalaze se u Turskoj

14:17, 28. studenoga 2003.
PRETSTAVLJANJE se da se stablo indoeuropskih jezika počelo granati prije približno 9.000 godina, a prema novim podacima "krivci" za širenje te skupine jezika su poljoprivrednici s područja današnje Turske "krivci", a ne sibirski jahači kao što se dosad mislilo.

Russel Gray i Quentin Atkinson, sa sveučilišta Auckland na Novom Zelandu, proučavali su na koji su se način određene riječi mijenjale kako bi otkrili starost obiteljskog stabla indoeuropskih jezika, piše časopis Nature.

Gray i Atkinson analizirali su 87 jezika - od irskog do afganistanskog. Umjesto cijelih rječnika, uspoređivali su popis od 200 riječi koje postoje u svim kulturama - poput riječi "ja", "lov" i "nebo". Riječi su bolji vodiči kroz povijest jezika od gramatike, a iste rečenične strukture mogu se nezavisno pojavljivati u različitim jezicima, objašnjavaju Gray i Atkinson.

Jezično stablo koje je iz te analize nastalo odgovora većini postojećih ideja o razvoju jezika. Španjolski i portugalski na tom su stablu "braća", a oba jezika su "nećaci" njemačkog, dok im je hindski daljnji rođak.

Indoeuropski jezici razvili su se od hetitskog, najstarijeg zabilježenog pripadnika grupe i to prije 8.000 do 10.000 godina, izračunali su Gray i Atkinson.

Približno u to doba, iz tadašnje su se Anatolije (koja se nalazi na području današnje Turske) diljem Europe i Azije počeli širiti novi načini obrade zemlje, pokazuju arheološki dokazi. Tadašnji su poljoprivrednici možda sami promijenili mjesto boravka ili su drugi narodi zajedno s poljoprivrednom tehnologijom usvajali i nove riječi.

Ovi će zaključci vjerojatno biti sporni za određene lingvističke krugove, jer zasad nema uvriježenog mišljenja o tome odakle potječu indoeuropski jezici. Neki lingvisti vjeruju da su ti jezici, uz "pomoć" sibirskih jahača, došli iz središnje Azije prije približno 6.000 godina.

"Bez obzira na to kako smo mijenjali analize ili pretpostavke, nismo mogli doći do tog vremenskog razdoblja", kaže Gray.

"Lingvistici treba baš ovakvo istraživanje", smatra April McMahon, koja se na sveučilištu Sheffield u Velikoj Britaniji bavi poviješću jezika, te dodaje kako to istraživanje pokazuje kako se mogu testirati ideje o evoluciji jezika.

(Hina) nab dgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara