U strateškim robnim zalihama 88 proizvoda u 23 kategorije

07:59, 06. siječnja 2004.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

AKTUALNI problemi stanja u robnim zalihama, koja je pokrenula nova hrvatska Vlada, pobudili su i zanimanje o zakonskim rješenjima te materije počevši od toga što se sve smatra robnim zalihama, kako se popunjavaju, gdje se drže, tko i kako njima upravlja.

Zakon o strateškim robnim zalihama, koji je hrvatski Sabor donio 11. srpnja 2002, propisao je 88 proizvoda svrstanih u 12 prehrambenih te 11 neprehrambenih kategorija koji mogu činiti strateške robne zalihe, pri čemu je specificiran i način njihova osiguranja - u novcu ili u robi. Dio robnih zaliha, naime, ne stvara se u robi, već se za potrebe njihove nabave osiguravaju novčana sredstva.

Strateške robne zalihe, stoji u zakonu, stvaraju se za osiguranje osnovne opskrbe u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, te za slučaj velikih prirodnih nepogoda i katastrofa. Mogu se koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju katastrofa, humanitarne pomoći, te sudjelovanja snaga RH u mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu. Tako se i pitanje zaliha aktualiziralo kada je Vlada premijera Ive Sanadera, namjeravajući poslati pomoć potresom pogođenom Iranu, utvrdila da pojedinih roba sa popisa nedostaje.

Robne zalihe čine osnovni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju značajnu za obranu zemlje i zbrinjavanje stanovništva u slučaju velikih prirodnih nepogoda ili katastrofa.

Popis roba koje mogu činiti robne zalihe sastavni je dio Zakona o strateškim robnim zalihama, a sadrži ukupno 88 proizvoda svrstanih u kategorije - žitarice i njihove prerađevine, meso i mesne konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, biljne i životinjske masnoće, zaslađivači, sol i začini, konzervirano povrće, voćna marmelada, kava, koncentrati juhe, jaja, ostalo, naftni derivati, antifriz, građevinski materijali, bijeli lim, proizvodi od plastičnih masa, papir i karton, duhanski proizvodi, akumulatori i elektroliti, vozila, agregati i pumpe, oprema i roba za opskrbu, smještaj i zdravstveno zbrinjavanje stanovništva te sredstva za asanaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Popis roba nema količinskih odrednica (to se utvrđuje bilancom i godišnjim programom), a predviđa se da se dio zaliha ne stvara u robi, već se za potrebe njihove nabave osiguravaju novčana sredstva. Riječ je o robama koja se u slučaju potrebe može u kratkom roku kupiti od proizvođača ili iz trgovačke mreže kao i o lako pokvarljivoj robi.

Tako je iz popisa razvidno da se dio prehrambenih proizvoda osigurava u cijelosti ili u robama ili u novcu, a jedino se mlijeko u prahu osigurava i dijelom u robi i dijelom u novcu (50 naprama 50 posto). U robi se pak u zalihama moraju osigurati pšenica, kukuruz, meso, mesne i riblje konzerve, šećer, kuhinjska sol i cjelodnevni suhi obroci, dok se u novcu osiguravaju robe kao što su npr. riža i tjestenina, sirevi, mlijeko, masti, med, začini, juhe, jaja, kava, voćne marmelade, konzerviranio povrće, dječja voćna i dječja mliječna hrana.

Kod neprehramenih roba u omjeru 50 posto u novcu, a 50 posto u robama osiguravaju se jastuci, jastučnice, deke i plahte, kompleti za jelo i piće te sredstva za dezinfekciju vode i prostora, sredstva za dezinsekciju, odnosno deratizaciju.

Naftni derivati i antifriz isključivo se osiguravaju u robi, kao i vozila, agregati i pumpe (npr. reanimobil, plovila, višenamjenske cisterne, i sl.), a u robi se uglavnom osiguravaju i roba za opskrbu, smještaj i zdravstveno zbrinjavanje (dok se već navedene robe kao što su jastuci, deke i sl. trebaju osigurati pola u robi, pola u novcu).

Isključivo u novcu se osigurava potreba za građevinskim materijalom, proizvodima od plastičnih masa, proizvodima od papira i kartona, duhanskim proizvodima, higijensko-kozmetičkim proizvodima, kao što su pelene, deterdženti, higijenski ulošci i sl.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakonom je određeno da robnim zalihama upravlja Vlada koja jednom godišnje izvješćuje Saboru o njihovom stanju i upravljanju.

Vlada donosi i Bilancu i Godišnji program robnih zaliha. U Bilanci se određuje vrsta, naziv i količine robe, te osnovni teritorijalni razmještaj robnih zaliha, koji je pak državna tajna. Godišnjim programom, uz ostalo, određuje se robe koje se nabavljaju i obnavljaju, količine pojedinih vrsta roba koje moraju biti stalno na raspolaganju, dio robnih zaliha koje se ne stvaraju u robi već se za nabavu osiguravaju novčana sredstva.

Upravne, stručne i gospodarske poslove u poslovanju s robnim zalihama obavlja Državno ravnateljstvo za robne zalihe, a nadzor obavlja Savjet za robne zalihe kojega imenuje Sabor.

Sredstva za stvaranje, uporabu i obnavljanje zaliha osiguravaju se u državnom proračunu, od zakupnine skladišta i najma opreme robnih zaliha te od viška prihoda ostvarenog iz poslovanja robnim zalihama prethodnih godina.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.