index.hr index.hr

Zagrebačka Hitna nakon 40 godina seli iz Đorđićeve u Heinzelovu

10:38, 04. travnja 2004.
ZAGREBAČKA Hitna pomoć, koja od 1963. radi u Đorđićevoj ulici, dobila je novu lokaciju u Heinzelovoj 88, gdje će se graditi nova zgrada koja će na jugozapadu Trnja biti omeđena Ulicom grada Vukovara, Radničkom cestom i Heinzelovom.

Ravnateljica zagrebačke Ustanove za hitnu medicinsku pomoć dr. Vlasta Jasprica- Hrelec ističe da su u Hitnoj zadovoljni što je prihvaćen njihov prijedlog da se nova zgrada gradi upravo na toj lokaciji gdje se već nalazi Tehnička služba Hitne pomoći.

"Tehnička služba i sva vozila tako će se spojiti s centralnim dijelom Ustanove, sve će biti na jednom mjestu i puno jednostavnije", naglasila je ravnateljica Jasprica- Hrelec u razgovoru za Hinu.

Navela je kako u sadašnjoj zgradi u Đorđićevoj ima dovoljno prostorija za osoblje, ali da nedostaje vanjskog prostora za vozila. "U slučaju bilo kakvog kvara na automobilu, radiouređaju i slično mora se ići u Heinzelovu, a teško je, i u vrijeme smjena gotovo nemoguće, da na glavnoj cesti ne nastane usko prometno grlo i zagušenje prometa na 10-15 minuta", navela je.

Pohvalila se da su lani povećali broj timova hitne pomoći tako da su sada dvije smjene pokrivene s 30-ak vozila i rezervama za dežurstvo u slučaju kad se vozila šalju na čišćenje i pranje, no, dodala je, kako je time i prometna zagušenost postala veća.

Takvih problema neće biti na novoj lokaciji jer su ondje, rekla je, predviđeni garažni prostori na 4600 četvornih metara i otvoreni parkirni prostor na 1000 četvornih metara za vozila koja su toga dana u prometu. Također je ocijenila da je, s obzirom na prometnu dostupnost, lokacija u Heinzelovoj odlično pozicionirana jer se brzo može otići u smjeru zapada, istoka, juga i do centra grada.

U novoj Hitnoj pomoći će od medicinskih sadržaja biti prijemno-dojavna služba, ambulanta s reanimacijom, terenska služba i pomoćne prostorije terenske službe te zajedničke prostorije. Bit će tu i Centar za urgentna stanja Grada Zagreba s prijemno-dojavnom službom, stacionarom za zbrinjavanje unesrećenih i medikamentozna pričuva Grada Zagreba.

Ravnateljica Jasprica-Hrelec pozdravila je ideju Grada da se uz zgradu nove Hitne pomoći sagradi i Centar za urgentna stanja, tj. stacionar sa 100 kreveta za zbrinjavanje lakše ozlijeđenih kod potresa i sličnih katastrofa i masovnih nesreća te skladište sanitetske opreme.

"Mi smo uvijek imali svoj interni plan hitne pomoći i sanitetsku opremu u pričuvi, no Zagreb na razini grada dosad nije imao centar za urgentna stanja", rekla je Jasprica- Hrelec.

Naglasila je da će nova Hitna također imati ambulantu otvorenu 24 sata gdje će se građani moći obratiti za pomoć. "Takva je ambulanta tradicija zagrebačke Hitne pomoći", dodala je i rekla kako je vrlo važna i zbog onih pacijenata koje liječnik ne može na terenu temeljito pregledati, a nisu za trenutan odlazak u bolnicu.

Ravnateljica Jasprica-Hrelec ocijenila je kako je gradnja nove zgrade Hitne pomoći "velika, ali i izvediva investicija" za Grad Zagreb. "Mi smo važna gradska ustanova i tom bi projektu trebalo dati prioritet, ispred drugih, primjerice velikih sportskih objekata", rekla je ocijenivši da bi Grad ove godine mogao napraviti projekt, a zatim početi izgradnju i u godinu dana dovršiti zgradu Hitne pomoći.

U Gradskom poglavarstvu je "kao korak bliže" tom cilju utvrđen Program za javni arhitektonsko-urbanistički natječaj za građevinu Ustanove za hitnu medicinsku pomoć u Heinzelovoj, a u gradskom proračunu osiguran je novac za izradu tehničke dokumentacije.

"Hitna smo pomoć i sve radimo brzo, pa nam je administrativni dio prespor jer je od prve ideje i razgovora prošlo već više od dvije godine", upozorila je Jasprica-Hrelec.

Nakon preseljenja, u Đorđićevoj ulici ostat će mala podstanica za centar grada, poput onih na Jarunu za zapadni dio grada, u Novom Zagrebu za južni dio te u Dubravi i u Sesvetama.

Ravnateljica objašnjava da je u svakoj podstanici vozilo hitne pomoći s opremom i timom koji čini liječnik, medicinski tehničar i vozač kako bi što prije stigli do bolesnika.

"Vozila nikada nemamo dovoljno i u to maksimalno ulažemo. Svake bismo godine trebali promijeniti najmanje četvrtinu voznog parka, no za to sada nemamo mogućnosti", požalila se Jasprica- Hrelec i izrazila nadu da će Grad ove godine kupiti za Hitnu bar koje vozilo.

Napomenula je i da su sva vozila za hitnu medicinsku pomoć, njih 30-ak, koja su trenutačno na raspolaganju, potpuno opremljena i klimatizirana, dok će se na takav "luksuz" u sanitetskim vozilima još morati pričekati.

"Želimo li biti djelotvorna hitna pomoć, moramo imati dovoljan broj vozila kako bi ih u svakom trenutku mogli poslati kamo je potrebno", rekla je napominjući kako je Hitna pomoć "skupa, ali važna služba".

Gradske vlasti su, dodala je, od osnutka Hitne pomoći 1909., koja je najprije bila smještena u Savskoj, podržavale tu službu, o čemu svjedoče i osobni prilozi tadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša za kupnju prvih vozila.

Hitna pomoć je jedna od najstarijih zdravstvenih ustanova u Zagrebu, a svoju 95. obljetnicu proslavit će u listopadu pokaznom vježbom i prezentacijom plana u slučaju masovnih nesreća, navela je dr. Jasprica-Hrelec.

Piše: Đurđa Beraković


Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara