MINISTAR turizma Gari Cappelli izjavio je da Hrvatska kao članica EU-a ne može subvencionirati aviokompanije pa nuditi ljetovanje s prijevozom i smještajem za 400 eura, kao što to radi Turska te da će i Turska kroz godinu dvije morati prestati s tom praksom. Ta je zemlja, naime, poznata po vrlo niskim cijenama aranžmana koji uključuju i avioprijevoz i smještaj u nekom od mnogobrojnih turskih resorta. Pitali smo stručnjake što misle o tome. Smatraju da bi Hrvatska, kada bi radila nešto slično, samo izgubila.

Razgovarali smo sa Sinišom Topalovićem, direktorom hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Horwath HTL, koja je specijalizirana za savjetovanje u turizmu i hotelijerstvu. Topalović nam je rekao da su Hrvatska i Turska suštinski razvile različite modele turističke ponude i da su ovi primjeri low cost paketa od 400 eura ekstremni primjeri koji bi predstavljali samoubojstvo za hrvatski turizam.

"Turska je inicijalno turizam razvila uz set subvencija avioprijevoznicima i destinacijama. Kao rezultat jasne državne vizije stvaranja jakog avioprijevoznika rodio se i Turkish Airlines, koji je danas jedan od vodećih europskih avioprijevoznika. Tako je funkcionirala i priča turskog turizma jer se više igralo na kvantitetu nego na kvalitetu.

Čarteri za Tursku pune se na dnevnoj bazi, goste se vodi u resorte niske do srednje kvalitete, no onda se unutar destinacija stvara dodatna potrošnja kroz potrošnju u destinaciji - restorani, zlato, ćilimi, zabavni parkovi, izleti i slično. Jeftini se aranžmani zapravo temelje na pristupu da se gosta dobije u destinaciju, a da potom on dodatnom potrošnjom stvara ekonomski učinak. Pritom subvencije za takve aranžmane daju čak i dionici u destinaciji poput hotelijera, trgovaca, ugostitelja", rekao je Topalović.

"Hrvatska ne smije biti low cost destinacija"

S druge strane Hrvatska, kaže, nikad nije bila niti smije biti low cost destinacija, a paketi od 400 eura za nas bi, naglašava, bili samoubojstvo.

"Ono što je poseban problem prošle, ali i ove godine jesu povećane cijene hotelskog smještaja koje nije pratilo adekvatno podizanje kvalitete usluge, što je tržište i prepoznalo pa je u pojedinim destinacijama došlo do usporenog bookinga. Dakle, briga o odnosu vrijednosti za novac opet postaje ključna jer su se na tržište vratile brojne destinacije koje su zbog terorizma i političkih nestabilnosti bile posljednjih godina van fokusa", rekao nam je Siniša Topalović.

Neven Ivandić s Instituta za turizam također smatra da je put Hrvatske isključivo u kvaliteti, a uz to navodi da nema razloga ići na niže cijene.

"Prvo, mi nemamo ni približan broj hotela kao Turska, kojoj smještaja ne fali. S druge strane, Hrvatska je na vrlo visokom stupnju iskorištenosti smještaja, što hotela, što privatnog smještaja, pa nema razloga za toliko spuštanje cijena. Ne bismo dobili puno više gostiju snižavanjem cijena. Mi moramo ići na višu kvalitetu i više cijene, trebamo imati visokokvalitetne ljude u turizmu koji su visoko plaćeni", rekao je Ivandić.

"Hrvatska treba rasti u kvaliteti i cijenama"

Zemlje koje se poput Turske, kaže, probijaju na tržište sad koriste dodatne marketinške aktivnosti kako bi ponovno bile konkurentne. No na pitanje hoćemo li se s Turskom natjecati s cijenama ili kvalitetom, Ivandić prije navodi kvalitetu.

"Ne vidim da imamo neko smanjenje potražnje što se tiče broja noćenja i dolazaka. U prvih 20 dana srpnja u pojedinim vrstama kapaciteta imamo pad od 3,9 posto jer netko nije u potpunosti adekvatno pogodio cijenu, no to još nije alarmantno. Međutim, unatoč blagom padu dolazaka, u hotelima ipak možemo očekivati rast prihoda. U isto vrijeme u apart hotelima imamo rast od 6 posto, u biznis hotelima rast od 10 posto, a rast se vidi i u lječilišnim hotelima te kampovima. Generalno Hrvatska ima rast noćenja u prvih 20 dana srpnja za 1,6 posto u odnosu na lani", rekao je Ivandić te navodi da Hrvatska mora rasti u kvaliteti kako bi bila konkurentnija.

I dok se Turska nakon dvije godine vraća na tržište, Hrvatska je, kaže, u drugačijoj situaciji.

"Hrvatska mora inzistirati na daljnjem rastu kvalitete i cijena, to će osigurati i povećanje tržišnog udjela. Ne možemo rasti u noćenjima kad imamo ograničenje kapaciteta. Zasad nam nisu potrebne niske cijene, već dobra kvaliteta i dobar marketing koji će nam osigurati tržišnu vidljivost", zaključio je Ivandić.

"Hrvatska nije all inclusive destinacija"

O tome zašto Hrvatska ne može nuditi aranžmane poput Turske razgovarali smo i s predsjednikom uprave turističke agencije Atlas.

"Turska i Hrvatska imaju različit turistički proizvod. Volimo reći kako Hrvatska mora razvijati vlastitu strategiju i turističku priču kako ne bi ovisila o kretanjima konkurencije. Naravno, uvijek se dogodi da se prelije jedan dio prometa zbog krize na određenoj destinaciji, no to u strukturi treba biti zanemariv dio. Osim samih prirodnih razlika, prvi faktor zasigurno je broj hotelskih kapaciteta, koji znatno utječe na cijene smještaja u Turskoj, govorimo o nekoliko stotina tisuća hotelskih kreveta.

Odnos ponude i potražnje u sezoni, sigurnost destinacije, prirodne specifičnosti - raznolikosti, struktura gostiju (u Hrvatskoj dominiraju auto gosti), samo su neke od razlika. Hrvatska nije all inclusive destinacija, dok je u Turskoj taj koncept dominantan. Pričamo o bitno različitim turističkim ponudama te je bilo što teško komparirati. Što se naših segmenata poslovanja tiče, previranja nema te sezona prema svim pokazateljima bilježi rast", rekao je za Index Tomislav Varga, predsjednik Uprave Atlasa i adriatica.net Grupe.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.