EUROPSKA banka za obnovu i razvoj (EBRD) osigurala je 500 tisuća dolara bespovratnih sredstava namijenjenih izradi studije izvodljivosti za novi plinovod koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom unatoč protivljenju vlasti u Republici Srpskoj, objavili su mediji.

To bi Bosni i Hercegovini omogućilo priključak na magistralni plinovod prema terminalnu za ukapljeni plin na Krku, čime bi se otklonila sadašnja potpuna ovisnost BiH o Rusiji i Srbiji kao dobavljačima odnosno distributerima ovog energenta, potvrdio je direktor tvrtke BH-Gas Jasmin Salkić u izjavi koju je objavio sarajevski portal Faktor.

Cilj je da novi plinovod profunkcionira najkasnije 2023. 

Salkić je kazao kako će natječaj za izradu studije izvodljivosti biti raspisan već idućeg tjedna, a studija izvodljivosti, kao i utjecaja na okoliš, te idejni projekt trebali bi biti gotovi do kolovoza iduće godine. Cilj je da novi plinovod profunkcionira najkasnije 2023. godine.

Riječ je o provedbi projekta "Južna interkonekcija", koji je Federacija BiH odavno definirala kao svoj strateški interes. To znači gradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj k Posušju u BiH i dalje k Travniku, s posebnim odvojkom za Mostar. 

Hrvatskoj je preostalo izgraditi poveznicu plinovoda od Splita do Zagvozda u dužini od oko 60 kilometara.

Trasa od Zagvozda do Travnika duga je 114 kilometara, a dodatnih 46 kilometara plinovoda treba izgraditi kao odvojak za Mostar.

Procjena je kako će gradnja stajati oko 100 milijuna eura, a cjelokupan bi se iznos financirao povoljnim kreditima EBRD-a namijenjenim jačanju infrastrukture u državama zapadnog Balkana.

Bespovratnih pola milijuna dolara za izradu potrebnih studija osigurano je uz posredovanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a ugovor o tome potpisan je na godišnjoj skupštini EBRD-a održanoj ranije ovog mjeseca u Sarajevu.

Vlasti RS blokiraju diverzificiranje opskrbe plinom

Vlada FBiH je prihvatila izvještaj "BH-Gasa" o dosadašnjim aktivnostima na pripremama za izgradnju južne interkonekcije, kao i prijedlog međudržavnog sporazuma s Hrvatskom o povezivanju s njenom plinskom mrežom, no konačni prijedlog sporazuma trebalo bi utvrditi Vijeće ministara BiH.

Kako će se to realizirati za sada je nejasno jer je vlada RS ranije ove godine odbila podržati prijedlog takvog sporazuma.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Republike Srpske zaključilo je da projekt "nije prioritet za RS", a odbacila ga je pozivajući se na ocjenu kako je protuzakonito da u takvom projektu sudjeluju ministarstva u BiH na državnoj razini.

Vlada RS nametnula je blokadu ovog projekta unatoč izjavama Milorada Dodika, aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH, koji ujedno čvrsto kontrolira sve procese u RS, kako u tom entitetu neće kočiti razvojne projekte koje drugi entitet, odnosno Federacija BiH, bude nudio.

Uz to što blokiraju diverzificiranje izvora opskrbe BiH plinom, vlasti RS inzistiraju da na tome da se BiH dodatno veže za Rusiju kao jedinog isporučitelja te stoga planiraju poseban odvojak "Turskog toka", novog plinovoda koji će u Europu transportirati plin iz Rusije, a jedan njegov krak prolazit će kroz Srbiju, na čiju plinsku mrežu bi se oslanjala RS.

Zbog protivljenja RS-a ranije je propalo milijun eura donacije koju je Europska unija osigurala kako bi se izradila studija izvodljivosti za plinovod koji bi BiH povezao s Hrvatskom preko Slavonskog Broda pa je taj projekt sada gotovo zaboravljen.  

"Nećemo dati suglasnost za plinovod Brod - Zenica jer se time RS čini dodatno ovisnom o plinu iz nekih drugih destinacija", izjavio je Dodik 2015. obrazlažući svoje protivljenje ovom projektu, na čemu inzistira i danas.