EKONOMSKI savjet predsjednika Republike Zorana Milanovića sastao se prvi put danas na Pantovčaku. Na sastanku, koji je potrajao više od dva sasta, raspravljalo se o prijedlogu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koji su predsjednik vlade Andrej Plenković i ministri predstavili 12. studenog, a koji je nakon toga upućen u jednomjesečno javno savjetovanje.

Predsjednik Ekonomskog savjeta i posebni savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić ocijenio je da se sa strategijom evidentno kasni, a da u samom dokumentu, sasvim konstruktivno rečeno, postoje mjesta za poboljšanje.

"Raspravili smo sva pitanja u Nacionalnoj strategiji razvoja Hrvatske do 2030. Fale jasni prioriteti. Imate navedeno sve, ali ne postoji kada bi se nešto trebalo napraviti. Čini se da je strategija bila primarno napravljena samo kako bi se povukla sredstva iz EU fondova. To onda znači da glavnu ulogu ima javni sektor. Primarni problem je produktivnost i tu je razlog zaostajanja RH. Ako je analitička podloga napravljena, a ona je zaista u redu, no dokument je trebao koristiti neka naša znanja", rekao je Mačkić.

To je dokument koji je u suštini "catch-all", ustvrdio je Mačkić, ali smatra da mu nedostaju jasni prioriteti.

"Vi istodobno imate navedeno sve, dok s druge strane ne postoje mjere kada bi se nešto trebalo napraviti," izjavio je Mačkić.

Ocjenjuje da je strategija primarno napravljena kao instrument koji će poslužiti samo jednoj svrsi, a to je da se povuku sredstva iz europskih fondova.

"Ako znamo da nam je politička ekonomija najveći problem kako onda to nismo adresirali kao i druga pitanja koja su nam problem i koja su prisutna i još će se pojačati nakon krize. Postoji prostor za poboljšanje, evidentno kasnimo, ali to je bila naša intencija, da pobrojimo sve probleme", dodao je Mačkić.

Milanović je ustvrdio da u strategiji nema neprihvatljivih stvari, no ima nekih koje "nisu realne" i koje su možda previše "naskladištene" sukladno i obrascima koje Europska komisija očekuje.

"Dokument nije loš, ali je pitanje je li dovoljno dobar i mi ćemo dati svoj doprinos. To je puno kvalitetnije nego da sam se uključio kao pojedinac ili poslao nekoga kao što je htio predsjednik vlade", rekao je predsjednik Milanović.

"To je zato što predsjednik vlade nije htio uključiti predstavnike saborske opozicije. S obzirom na to da je ovakav način rada dublji, mi ćemo dati konstruktivan doprinos kao ovu Strategiju. Tu ima i nekih nerealnih stvari", rekao je predsjednik Milanović.

"Plenković me zvao da se uključim"

Milanović je rekao da mu je Plenković osobno pisao da se uključi u radnu skupinu oko izrade strategije. 

"Mene je premijer osobno pozvao da se uključim u rad radne skupine za izradu ove strategije. Taj isti dan je došlo pismo njegovog šefa ureda vezano uz sazivanje VNS-a. Zanimljivo, osobno mi je pisao na temu strategije nacionalnog razvoja, rado sam mu odgovorio i pozvao da se uključi saborska opozicija, jer to može doprinijeti samo kvaliteti, a na kraju krajeva možeš reći: "Imali ste priliku nešto reći, niste ništa rekli". Znamo kako će to izgledati u saboru, bit će automatski izglasano i taj dokument neće imati nikakvu važnost", rekao je Milanović.

"Ovo nije nikakvo tijelo koje konkurira, a kamoli pakosti vladi", dodao je.

Predsjednik je upozorio kako je u godinu dana iznos fiskaliziranih računa pao za 15 posto, a gospodarski pad Hrvatske bit će među najvećima u EU.

Porez na nekretnine i PDV

Komentirao je i porez na nekretnine i smanjenje PDV-a. Za porez na nekretnine je rekao da je ogroman zalogaj te da "nikome ne bi gurao pod nos što ga nije napravio".

"Postoji puno modela i pristupa. U SAD-u je od države do države drugačije. Penaliziranje onih koji imaju je samo djelomični smisao", rekao je Milanović.

"Što se tiče PDV-a, Hrvatska je stjecajem okolnosti, koje su eksterne i egzogene, krenula s relativno visokom stopom PDV-a iz svojih razloga, a onda je ta stopa rasla iz krize u krizu. Sada govoriti o tome hoće li stopa PDV-a biti 24 ili 25 posto nije bitno za konkurentnost. PDV je najpredvidljiviji oblik financiranja države i tako treba i biti dok se ne smisli nešto drugo. No drugi porezi se smanjuju", rekao je Milanović i dodao kako je PDV bitan ugostiteljima.

Milanović je kazao kako smatra da nije dobro imati za sve strategiju.

"Ne slažem se s onim što slušam stalno. Imamo strategiju za sve, za nošenje crnih maski, za nošenje ružičastih maski. Ne može strategija postojati za sve", rekao je Milanović. Dodao je da su neke strategije potrebne, ali da se pojedine stvari koje se u javnom prostoru nazivaju strategijama tako ne mogu zvati.

"Ovo je strategija, čak previše transparentna u kojoj jedna država do u detalje ogoljuje svoje namjere: tu je riječ i o kulturi i o pticama pjevicama", rekao je. 

Koronakriza

Upitan i za krizu uzrokovanu koronavirusom, predsjednik je rekao:

"Nama treba taktika za izlazak iz ove situacije koja nas sve mentalno iscrpljuje."

Besplatne knjige za sve, to je bacanje novca

"Najjednostavnije je svima dati sve. Recimo, besplatne knjige za sve. Mojoj obitelji, vašoj pretpostavljam, onima koji imaju djecu. Dati meni novac za besplatne udžbenike je bačen novac. Tako je isto na većoj skali, svima dati jednako. Ne vidim to što je vlada napravila kao nešto što bi kritizirao, bitno je da što prije izađemo iz ovoga", kazao je Milanović.

Tko je sve u Milanovićevom Ekonomskom savjetu?

Savjet predsjednika sastavljen od ekonomskih stručnjaka osnovan je početkom prosinca, a kako je najavljeno, vodit će stručne rasprave i davati mišljenja radi pripreme odgovarajućih strateških podloga te analize dugoročnih trendova i strukture hrvatske ekonomije.

Za članove Savjeta imenovani su prof. dr. sc. Đula Borozan (Ekonomski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Boris Cota (Ekonomski fakultet Zagreb), izv. prof. dr. sc. Bruno Ćorić (Ekonomski fakultet Split), izv. prof. dr. sc. Saša Drezgić (Ekonomski fakultet Rijeka), doc. dr. sc. Ana Grdović Gnip (Fakultet za matematiku, prirodne znanosti i informacijske tehnologije Sveučilišta Primorska Kopar), izv. prof. dr. sc. Tomislav Hernaus (Ekonomski fakultet Zagreb), Mario Holzner (Bečki institut za međunarodne ekonomske odnose - WIIW) , doc. dr. sc. Igor Matutinović (Sheffield Business School), izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra (Ekonomski fakultet Split), dr. sc. Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb) i dr. sc. Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca Zagreb).

Inače, Milanovića nije bilo dosta dugo u javnosti, nakon što se jedno vrijeme povlačio gotovo svaki dan po medijima njegov sukob s premijerom Plenkovićem.