IZGLEDA da nam je komet koji se prošle godine raspao prije nego što se trebao pojaviti na noćnom nebu Zemlje ostavio rijedak i divan dar.

Dok je njegov, već bestjelesni rep nastavio putovati kroz Sunčev sustav, kroz njega je sasvim slučajno proletjela sonda Parker koja orbitira oko Sunca. Letjelica nam je tom prilikom pružila jedinstveni uvid u rep raspadnutog kometa.

Komet C/2019 Y4 (ATLAS) otkriven je u prosincu 2019. godine. Snimatelji kometa su očekivali da će ga putanja dovesti blizu Zemlje i da će biti vidljiv golim okom. No on se raspao prije nego što je uspio doći do nas.

Letjelica koja proučava Sunce

U travnju prošle godine snimke svemirskog teleskopa Hubble pokazale su fragmente kometa (slika dolje) na kojima se led sublimirao, prelazio iz čvrstog u plinovito stanje, kako su se oni sve više približavali Suncu. To zapravo nije neuobičajena pojava, ali je mnogim astronomima amaterima pokvarilo planove za promatranje kometa.

No, stručnjaci su imali još jedan potencijalan plan za proučavanje C/2019 Y4 (ATLAS). Nedugo nakon što je sonda Parker lansirana, znanstvenici su shvatili da bi u jednom trenutku trebala proći kroz rep kometa. Ova svemirska letjelica nije dizajnirana, odnosno predviđena za ovakvu vrstu susreta, njena primarna funkcija je proučavanje Sunca. Dodatno, njeni instrumenti nisu trebali biti uključeni za vrijeme prolaska kroz rep. No, znanstvenici su pomislili: ništa nas ne košta, zašto ne iskoristiti priliku i istražiti što se da.  

Kad se komet raspao, odlučeno je da sonda Parker nastavi tom putanjom, s obzirom na to da su u tom trenutku bile izvršene sve pripreme. Nitko nije mislio da će otkriti nešto značajno. Međutim, kada je sonda Parker prišla fragmentima kometa, uočila je nešto zanimljivo.

"4. lipnja 2020. smo identificirali strukturu magnetskog polja povezanu s potpunim preokretom magnetskog polja, lokalnim usporavanjem protoka i velikom gustoćom plazme te pojačanim izbojima prašine i energetskih iona", navode znanstvenici sa Sveučilišta College London.

Magnetsko polje kometa

Drugim riječima, instrumenti sonde Parker registrirali su magnetsko polje repa kometa, koji se nalazio unutar okolnog interplanetarnog magnetskog polja. Zbog toga su mogli saznati više informacija o repu C/2019 Y4, piše Science Alert.

Kometi, naime, imaju dva repa. Jedan se sastoji od prašine koju komet izbacuje kada sublimira ledeni materijal. Pritom se stvara prašnjava atmosfera oko jezgre kometa koja se naziva koma. Solarno zračenje i vjetar stvaraju pritisak i potiskuju prašinu iz kome, prilikom čega se stvara rep.

S druge strane, ionski rep nastaje kad ultraljubičasto sunčevo zračenje ionizira molekule u komi, pri čemu dolazi do stvaranja plazme. Plazma, pak, kreira magnetosferu, koju također potiskuje solarni vjetar, pa nastaje ionski rep.

Rezultati sa sonde Parker pokazali su da magnetsko polje ionskog repa opstaje neko vrijeme i nakon raspada kometa.