BRANEĆI svoju odluku o bezuvjetnom i ekspresnom povlačenju iz Afganistana, Biden je prije desetak dana konstatirao da je Al Qaida nestala iz Afganistana, pa je i američka misija u toj zemlji ispunjena.

"Gledajte, stavimo ovu stvar u perspektivu. Kakav interes imamo u Afganistanu u ovom trenutku, kad je Al Qaida nestala? Otišli smo u Afganistan s izričitom svrhom da se riješimo Al Qaide u Afganistanu, i uhvatili smo Osamu bin Ladena. I uspjeli smo", rekao je tada Biden. 

I u jučerašnjem govoru, nakon završetka ili, bolje rečeno, prekida evakuacije - zbog arbitrarnog roka koji je Biden postavio na 31. kolovoza, a talibani nakon toga inzistirali na njemu - Biden je evakuaciju više od 120 tisuća Amerikanaca, drugih zapadnjaka i Afganistanaca koji su zadovoljavali uvjete za izvanrednu vizu, zračnim mostom s aerodroma u Kabulu, nazvao "izvanrednim uspjehom".

No unatoč relativnom uspjehu evakuacije i zaista rekordnom broju ljudi koji su izvučeni u samo 17 dana, bilanca posljedica Bidenovih odluka prilično je porazna: potpuna pobjeda talibana, rušenje afganistanske vlade, na čije je institucije i oružane snage Washington potrošio desetke milijardi dolara, deseci tisuća afganistanskih saveznika i nepoznati broj Amerikanaca (procjena Washingtona kreće se između 100 i 200) koji su ostavljeni u Afganistanu i nakon završetka evakuacije te smrt 13 američkih vojnika u terorističkom napadu ogranka Islamske države koja je iskoristila kaos i nesigurnost na aerodromu.

>> Biden se obratio naciji: ISIS-K, još nismo završili s vama

Bidenova izjava da je Al Qaida nestala iz Afganistana je pogrešna

A čak i ako u evaluaciji završetka rata u Afganistanu prijeđemo preko svega navedenog i prihvatimo Bidenov argument da je jedini nacionalni interes Amerike u Afganistanu osigurati "da se Afganistan više nikada ne može koristiti za pokretanje napada" na SAD, pitanje je li Amerika ostvarila taj cilj ostaje otvoreno.

Jer, ne samo što je Islamska država u Korasanu, takozvani ISIS-K, uspjela izvesti bombaški napad u kojem je ubila 13 američkih vojnika i 169 afganistanskih civila i tako demonstrirala da je teroristička prijetnja iz Afganistana i dalje stvarna već je i Al Qaida i dalje prisutna u Afganistanu. 

Da je Bidenova tvrdnja o nestanku Al Qaide iz Afganistana pogrešna, priznala je i njegova administracija nekoliko dana kasnije.  

"Znamo da je Al Qaida prisutna, kao i ISIS, u Afganistanu i o tome smo pričali već duže vrijeme", izjavio je glasnogovornik Pentagona John Kirby nedugo nakon što je Biden izjavio da Al Qaide više nema u toj zemlji.

Kirby je ipak naglasio kako u Pentagonu ne vjeruju da je broj boraca Al Qaide u zemlji pretjerano velik, ali je dodao da nemaju točne brojke zato što "sposobnost prikupljanja obavještajnih podataka u Afganistanu nije ono što je bila".

Naravno, američki obavještajni kapacitet u Afganistanu danas je neusporedivo manji, prvenstveno zato što je Biden naložio da se potpuno povuku snage iz zemlje, iako je SAD posljednjih godina imao minimalne gubitke u Afganistanu. Posljednji put je SAD imao više od 25 poginulih vojnika u jednoj godini 2014. (54 poginula).

"Vjerujemo da ne postoji prisutnost koja je dovoljno značajna da predstavlja prijetnju"

Osim toga, SAD trenutno ima oko 28.500 vojnika smještenih u Južnoj Koreji, koja je službeno još uvijek u ratu sa Sjevernom Korejom. To je više nego deset puta veći broj od oko 2500 vojnika, koliko je SAD imao u Afganistanu kad je Biden preuzeo vlast od Donalda Trumpa, koji je sklopio sporazum o povlačenju s talibanima.

>> Biden je odlučio završiti "vječni rat". Rezultat: Jedan od najtežih napada ISIS-a

"Ono što vjerujemo je da ne postoji prisutnost koja je dovoljno značajna da predstavlja prijetnju našoj domovini, kao što je to bilo 11. rujna, prije 20 godina", dodao je glasnogovornik, pokušavajući pomiriti svoje i Bidenove riječi. 

U sklopu Trumpovog mirovnog sporazuma iz Dohe između SAD-a i talibana potonji su se obvezali da će prekinuti veze s Al Qaidom i onemogućiti joj "da koristi tlo Afganistana kako bi ugrozila sigurnost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika". No UN-ovi izvještaji otkrivaju da su te dvije grupe i dalje usko povezane.

UN-ov izvještaj: Al Qaida prisutna u 15 provincija Afganistana, blisko povezana s talibanima

Vijeće sigurnosti UN-a je, naime, u svom izvještaju u lipnju utvrdilo da je Al Qaida "smještena u najmanje 15 (od 34) provincija, prvenstveno u istočnim, jugoistočnim i južnim regijama". Broj njenih pripadnika u Afganistanu procijenjen je tada između "nekoliko desetaka i 500", prenosi CNN.

Još važnije, promatrački tim UN-a izvijestio je da su talibani i dalje "blisko povezani" s Al Qaidom, koja odavno prijeti "ratom na svim frontovima" protiv Amerike.

"Talibani i Al Qaida i dalje su usko povezani i ne pokazuju naznake prekida odnosa. Države članice ne izvještavaju o značajnim promjenama u tom odnosu, koji je postao još dublji kao posljedica osobnih bračnih veza i zajedničkog partnerstva u borbi, sada učvršćenog u vezama druge generacije", navodi se u izvješću UN-a.

Dodaje se da se "strategija Al Qaide u bliskoj budućnosti ocjenjuje kao održavanje njenog tradicionalnog utočišta u Afganistanu", kao i da je njen ogranak na Indijskom potkontinentu organski dio tamošnje pobune te da bi je bilo teško, ako ne i nemoguće, odvojiti od njenih talibanskih saveznika

A u UN-ovom izvještaju iz 2020. procjena broja militanata Al Qaide u Afganistanu bila je još viša - "između 400 i 600 naoružanih operativaca".

"Al Qaida je isprepletena s onima kojima smo se predali"

O prijetnji ove terorističke organizacije, zbog čijeg je povijesnog napada 11. rujna 2001. SAD i krenuo u rat u Afganistanu, oglasio se i H. R. McMaster, umirovljeni general i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost pod Donaldom Trumpom. 

"Čuli smo mnogo varljivih izjava i laži o katastrofi u Afganistanu u prošlom tjednu. Jedna od najgorih bila je predsjednikova lažna izjava da Al Qaida nije u Afganistanu. Al Qaida je isprepletena s onima kojima smo se predali.
Pogledajte ovo izvješće UN-a u kojem se jasno navodi da Al Qaida, zajedno s drugim džihadističkim terorističkim skupinama, 'ostaje prisutna u Afganistanu' i da je 'usklađena s talibanima'", napisao je McMaster na Twitteru prošli tjedan.

>> Što povratak talibana znači za Al-Kaidu u Afganistanu?

U izvještaju specijaliziranog vojnog portala Long War Journal, koji je McMaster podijelio, upozorava se da su takozvane specijalne talibanske snage iz bataljuna Badri 313, koje su osiguravale okolicu aerodroma u Kabulu za vrijeme evakuacije koju su provodili SAD i druge zemlje članice NATO-a, vjerojatno povezane sa zloglasnom mrežom Hakani, koja je usko povezana ne samo s talibanima već i s Al Qaidom. 

Zanimljivo je da je SAD deklarirao mrežu Hakani za terorističku organizaciju, ali ne i same talibane. No ova grupa je ključan saveznik, a po nekim tumačenjima i dio talibanskog pokreta, odgovoran za neke od najkrvavijih terorističkih napada u 20-godišnjem ratu, piše Wall Street Journal.

Vođa terorističke mreže Hakani sastao se s bivšim predsjednikom Karzaijem

"Anas Hakani, visoki vođa militantne skupine Hakani, najsmrtonosnije ruke talibana, sastaje se s afganistanskim čelnicima Hamidom Karzaijem i Abdulahom Abdulahom u Kabulu. Pušten je iz zatvora 2019. godine s još 2 tvrdokorna militanta", napisala je afganistanska reporterka BBC-ja Jalda Hakim uz fotografije tog susreta na Twitteru 18. kolovoza.

A u propagandni video mreže Hakani, nazvanom "Udarac Badrija", iz veljače 2020. godine, kad je Trump sklopio sporazum s talibanima, uključena je i audiosnimka Ustada Muhameda Jasira, jedan od ključnih ideologa Al Qaide u regrutiranju boraca u Afganistanu i Pakistanu, objašnjava Long War Journal. 

Možda najčvršća potvrda da se s talibanima na vlasti vraća i Al Qaida je slavodobitni povratak Amina al-Haka, jednog od bitnijih članova ili saveznika Al Qaide (analitičari se tu razilaze u tumačenjima), u njegov rodni grad u provinciji Nangarhar u ponedjeljak, dan nakon završetka američkog povlačenja. 

Bin Ladenov šef osiguranja vratio se u Afganistan

Osim što je nabavljač oružja za Al Qaidu, Al-Hak je bio bliski pomoćnik i šef osiguranja za bivšeg vođu te organizacije, Osamu bin Ladena, dok se ovaj skrivao u pećinskom kompleksu Tora Bora na istoku Afganistana za vrijeme američke invazije 2001. godine, prije nego što je pobjegao u Pakistan. Bin Laden je, podsjetimo, likvidiran u akciji američkih komandosa u svom skrovištu u Abotabadu, u Pakistanu, 2011.

Snimku je, među ostalima, objavio sirijsko-američki autor i urednik Hasan I. Hasan. Al-Hak se u Afganistan, po svemu sudeći, vratio iz Pakistana, gdje je uhićen 2008. godine i pušten tri godine kasnije - zato što navodno nisu mogli dokazati njegove veze s Al Qaidom i zato što je bio lošeg zdravlja. Al Hak je inače na američkoj listi posebno označenih globalnih terorista od 2001.

"Nemojte se iznenaditi ako Al Qaida imenuje Afganistanca za svog sljedećeg vođu nakon (Ajmana al) Zavahirija", dodao je Hasan na Twitteru. 

Al Qaida čestitala talibanima na pobjedi nad "carstvom zla"

Generalno zapovjedništvo Al Qaide objavilo je i službeno priopćenje u kojem čestita talibanima na "povijesnoj pobjedi" i "ponižavanju i porazu Amerike, glave nevjerovanja".

"Poraz američkog carstva zla ogroman je izvor inspiracije za potlačene u svijetu", dodaje Al Qaida, koja također poziva Afganistance da slijede "odluke, sporazume i pragmatični šerijat" talibanskog vodstva.

Hasan smatra da je to jasan znak da Al Qaida ne planira praviti probleme talibanima i da namjerava poštivati sporazum koji su talibani sklopili s Trumpovom administracijom. 

U izvještaju američkog generalnog inspektora Kongresu, koji je objavljen ovaj mjesec, navodi se da je Obavještajna obrambena agencija utvrdila da je, "kao i u prethodnim tromjesečjima, Al Qaida osigurala nominalnu vojnu obuku i podršku talibanima bez izravnog preuzimanja odgovornosti za napade, a talibani su nastavili pružati utočište borcima Al Qaide unatoč tome što javno poriču prisutnost terorističke skupine u Afganistanu".

A ministar obrane Lloyd Austin u lipnju je pred Kongresom ustvrdio da će "trebati možda dvije godine" da se terorističke skupine poput Al Qaide i ISIS-a regeneriraju u Afganistanu i počnu predstavljati prijetnju SAD-u i njegovim saveznicima. No zapovjednik združenog stožera snaga, general Mark Milley, upozorio je da bi se taj "rizik očito povećao" u slučaju pada afganistanske vlade. Upravo to se i dogodilo.

A s obzirom na to da su američke obavještajne službe u lipnju procjenjivale da će za pad Kabula trebati šest mjeseci - a pao je za manje od dva - možemo pretpostaviti da će i za obnovu Al Qaide trebati mnogo manje od dvije godine.