SJEDINJENE Države stale bi u obranu Tajvana i obvezne su braniti otok na koji Kina polaže pravo, rekao je američki predsjednik Joe Biden premda je Bijela kuća kasnije rekla da nema promjene u politici prema otoku.

"Da, obvezni smo to učiniti", odgovorio je Biden u gradskoj vijećnici na upit hoće li SAD stati u obranu Tajvana, koji se žali na sve jači vojni i politički pritisak Pekinga da se prihvati kineski suverenitet.

Iako je Washington prema zakonu obvezan Tajvanu osigurati sredstva za obranu, dugo je slijedio politiku "strateške nejasnoće" o tome hoće li vojno intervenirati kako bi zaštitio Tajvan u slučaju kineskog napada.

Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da Biden u gradskoj vijećnici nije najavio promjenu u politici SAD-a i da "nema promjene u našoj politici", ali je odbio daljnje komentare na pitanje je li Biden pogriješio.

"Obrambeni odnos SAD-a s Tajvanom u skladu je sa zakonom o odnosima s Tajvanom. Držat ćemo se svoje obveze prema tom zakonu, nastavit ćemo podržavati samoobranu Tajvana i nastavit ćemo se protiviti bilo kojim jednostranim promjenama statusa quo", rekao je glasnogovornik.

Biden: Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u povijesti svijeta

Biden je rekao da se ljudi ne bi trebali brinuti za vojnu snagu ​​Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u povijesti svijeta", istaknuo je.

"Ono o čemu se morate brinuti jest hoće li se uključiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj mogu napraviti ozbiljnu pogrešku", rekao je Biden.

"Ne želim hladni rat s Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti bilo koje naše stavove", dodao je.

Vojne napetosti između Tajvana i Kine najgore su u više od 40 godina, izjavio je ovaj mjesec tajvanski ministar obrane Chiu Kuo-cheng.

Kina ne odustaje od ujedinjenja

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Zhang Jun rekao je da oni teže "mirnom ponovnom ujedinjenju" s Tajvanom i odgovaraju na "separatističke pokušaje" njegove vladajuće Demokratske progresivne stranke.

"Mi ne izazivamo probleme. Naprotiv, neke zemlje - posebno SAD - poduzimaju opasne akcije, vode situaciju u Tajvanskom tjesnacu u opasnom smjeru", rekao je.

"Mislim da u ovom trenutku moramo pozvati Sjedinjene Države da prestanu s takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije u ičijem interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time išta dobiti", zaključio je.

Jako loši odnosi i provokacije

Odnosi Kine i Tajvana, koji Kina ne priznaje kao zasebnu državu i smatra dijelom svog teritorija, zadnjih mjeseci lošiji su nego inače.

Tako je tajvanski ministar obrane, bivši general Kuo-Cheng Chiu, izašao početkom listopada pred nacionalno zakonodavno tijelo i iznio strašno predviđanje - do 2025. Kina će moći organizirati sveobuhvatnu invaziju na Tajvan. Dramatična izjava uslijedila je nakon što je Kina poslala dosad najveći broj ratnih aviona jugozapadno od ovog otoka ispred kontinentalne Kine. No, unatoč retorici i demonstraciji oružane sile, analitičari se slažu da Kina vjerojatno neće uskoro napasti Tajvan, a jedan stručnjak dodaje da je mogućnost invazije u sljedećih 12 mjeseci blizu nule, pisao je CNN prošli tjedan.

Prošlih desetljeća u više se navrata spominjala mogućnost invazije, no do nje nikad nije došlo. Ipak, sad je Kina otvoreno najavljuje.

U prvih pet dana listopada više od 150 aviona kineskog ratnog zrakoplovstva ušlo je u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane, područje oko otoka na kojem Taipei zadržava pravo odgovoriti na sve upade. Manevri su započeli na kineski Nacionalni dan 1. listopada, blagdan u spomen na osnivanje Narodne Republike Kine i pogodni trenutak za iskazivanje vojne snage. No to nije bio jedini razlog za rekordne opsežne vježbe, koje su organizirane nakon mjeseci povećane napetosti između Kine i Tajvana.

Predsjednik Kine poslao otvorenu prijetnju

Devetog listopada kineski predsjednik Xi Jinping je obećao realizirati mirno "ujedinjenje" s Tajvanom iako nije izravno spomenuo korištenje sile nakon tjedan dana tenzija s otokom koji svojataju Kinezi, što je izazvalo međunarodnu zabrinutost.

Govoreći u Velikoj vijećnici naroda u Pekingu, Xi je rekao da Kinezi imaju "veličanstvenu tradiciju" suprotstavljanja separatizmu.

"Tajvanski nezavisni separatizam najveća je prepreka postizanju ujedinjenja domovine te je najozbiljnija skrivena opasnost nacionalnom pomlađivanju", rekao je na godišnjicu revolucije kojom je svrgnuta posljednja carska dinastija 1911. godine.

Mirno "ujedinjenje" najbolje je za ukupne interese tajvanskog naroda, no Kina će štititi svoj suverenitet i jedinstvo, dodao je.

"Nitko ne treba podcjenjivati čvrstu odlučnost kineskog naroda, čvrstu volju i snažnu mogućnost da brani nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je Xi. "Povijesni zadatak potpunog ujedinjenja domovine mora biti ispunjen i definitivno će biti ispunjen."