MNOGIMA se siječanj činio beskrajno dugim. Bombardirani sa svih strana raznim vijestima nad kojima smo se morali zamisliti, pokušavali smo se uključiti u radnu rutinu. No prvom je mjesecu u godini ipak došao kraj, a mi ćemo se osvrnuti na knjige koje smo najviše čitali - jer, treba se i opustiti. Top listu smo sastavili u suradnji s lancem knjižara Hoću knjigu koji nam redovito dostavlja provjerene podatke.

1. Mračna kći – Elena Ferrante

2. Atomske navike – James Clear 

3. 12 pravila za život – Jordan B. Peterson

4. Veliki Panda i Sićušni Zmaj – James Norbury

5. Ljubav oko svijeta – Davor Rostuhar

6. Voli me više od svega na svijetu – Mira Furlan

7. Dah – James Nestor

8. Ispričat ću ti priču – Jorge Bucay

9. Metoda Wim Hof – Wim Hof

10. Dina – Frank Herbert

Možemo zaključiti da je osobni razvoj područje koje se i dalje najviše kupuje i čita. Ipak, na prvome se mjestu nalazi nezaboravna Elena Ferrante čiji je roman nedavno dobio svoju uspješnu ekranizaciju na Netflixu. Svjetska događanja što se tiče top lista pratimo Atomskim navikama koje širom planeta rasturaju te visokim pozicioniranjem Velikog Pande i Sićušnog Zmaja.

Neki stari znanci i dalje su s nama, a Herbertova Dina ne prestaje fascinirati. Pogledajmo pobliže dva zanimljiva naslova.

Voli me više od svega na svijetu – Mira Furlan

Jedna od najboljih glumica iz ere kada se domaći film doista isplatio gledati ispisala je u jednoj knjizi svoj buran život. Ne izostavljajući ništa i nikoga, ne štedeći nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se čita kao roman.

U njoj se ostvaruje “američki san”, ali, naposljetku, najvažnija je ljubav koja joj je pomogla da lakše brodi karijerom. Voli me više od svega na svijetu knjiga je koja s puno sentimenta i osjećaja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan već i cijeli jedan svijet koji je ostao iza nas, ali nije zaboravljen.

Dah – James Nestor

Suvremeni čovjek, govori nam autor knjige Dah, izgubio je sposobnost pravilnog disanja, a posljedice toga su ozbiljne. James Nestor proputovao je svijet u potrazi za rješenjem ovog problema. Na veliko iznenađenje, odgovori se nisu skrivali u pulmološkim ordinacijama, već u blatnim iskopinama drevnih grobnica, tajnim sovjetskim postrojenjima, školama zbornog pjevanja u New Jerseyju i smogom zasićenim ulicama Sao Paola.

Nestor je proučavao drevne tehnike disanja poput pranayame, sudarshan kriye, tumma, kao i metodu Wim Hof te se udružio sa suvremenim pulmonautima ne bi li znanstveno provjerio uvriježene pretpostavke o pravilnom disanju. Rezultati njihovih istraživanja pokazali su da već i male prilagodbe načina na koji udišemo i izdišemo mogu doprinijeti pomlađivanju unutarnjih organa, boljim sportskim rezultatima, spriječiti hrkanje, astmu i autoimune bolesti pa čak i ispraviti skoliozu.