AKTUALNI savjetnik predsjednika Zorana Milanovića Boris Cota, inače bivši član Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), te dugogodišnji sindikalac Vilim Ribić, osnivač Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO), prijavljeni su USKOK-u zbog trgovanja povlaštenom informacijom, doznaju Index istrage.

Redakcija Indexa u posjedu je kaznene prijave protiv Ribića i Cote, a temelj te prijave javno je priznanje Ribića u TV emisiji N1 televizije kako je imao povlaštene informacije kada je samo dva mjeseca prije propasti Centar banke povukao 9 milijuna kuna sindikalnog novca koji je ondje bio deponiran. 

"Imali smo insajderske informacije"

"Mi smo u zadnji čas povukli, imali smo insajderske informacije, u zadnji čas smo povukli devet milijuna HRK", rekao je u Ribić u emisiji N1 televizije koja je emitirana 2015. godine. U kontekstu povlaštenih informacija, Ribić je spomenuo Cotu, koji je u to vrijeme bio član Savjeta HNB-a.

Povlaštena informacija omogućila je Ribiću povlačenje novca, dok su mnogi drugi koji nisu imali takve informacije u stečaju Centar banke izgubili veliki novac. Primjerice, državne tvrtke i mirovinski fondovi izgubili su više od 100 milijuna kuna na stečaju Centar banke.

Zloporaba povlaštenih informacija definirana je Kaznenim zakonom u članku 259., a predviđena je kazna od šest mjeseci do osam godina. Valja naglasiti kako kaznenu prijavu može napisati svatko i predati je USKOK-u, no to ne znači da bi se po toj prijavi moglo raditi ili da je prijava vjerodostojna.

Primjerice, u 2020. godini DORH je odbacio čak 91.3 posto prijava za korupciju. No prijava koju smo vidjeli razlikuje se od ostalih jer se temelji na samom priznanju jednog od aktera. Točnije Ribića. 

Unatoč javnom priznanju, sindikalist Ribić u odgovoru za Index danas kaže kako s Cotom nikada nije razgovarao o Centar banci, kao i da nije bilo nezakonitosti. Sam Cota tvrdi da nije dao povlaštene informacije koje je imao kao član Savjeta HNB-a, dok iz HNB-a naglašavaju kako za prijavu, a ni za samo priznanje, do sada nisu čuli.

No krenimo redom.  

Poteškoće krenule 2012. godine

Poteškoće u poslovanju Centar banke, čiji je vlasnik bio tajkun Dragutin Biondić, uočene su još 2012. godine. U rujnu 2012. godine HNB je Centar banci, a nakon što su uočene nepravilnosti i nezakonitosti, naložio desetak mjera u cilju poboljšanja njene likvidnosti i solventnosti. 

Vanjski revizor financijskih izvještaja Centar banke za 2012. godinu u svom je izvješću iz travnja 2013. godine također utvrdio niz nedostataka i nepravilnosti uz dodatak da su u Centar banci morali iskazati gubitak od 76 milijuna kuna. Revizor je tada konstatirao kako je, bez žurne dokapitalizacije, upitan nastavak poslovanja banke.

U rujnu 2013. godine Savjet HNB-a odlučio je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Centar bankom. Stečaj je uslijedio nakon što je HNB utvrdio da je izostala dokapitalizacija Centar banke koju je trebala izvršiti češka banka J&T. 

Državne tvrtke i mirovinski fondovi izgubili više od 100 milijuna kuna

Kako smo tada pisali, procjenjuje se da su pokretanjem stečajnog postupka u Centar banci državne tvrtke izgubile između 100 i 125 milijuna kuna. Riječ je o mirovinskim fondovima, Plinacrou kojem je ostalo blokirano 7.5 milijuna kuna depozita te nekim državnim fondovima s blokiranih 10-ak milijuna kuna. 

>> HNB predložio stečaj nad Centar bankom, obustavljene isplate klijentima!

U to vrijeme HDZ je bio oporba, a tražili su osnivanje posebnog istražnog povjerenstva za slučaj Centar banke tvrdeći kako je HNB morao i prije proglasiti stečaj banke. Istražno povjerenstvo, a vezano za odgovornost HNB-a, tražio je tada zastupnik Goran Marić, no prijedlog nije prihvaćen.   

Podsjetimo kako su u Republici Hrvatskoj osigurani su svi depoziti fizičkih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih institucija do 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, a sustav osiguranja uključuje depozite domaćih i stranih deponenata. 

Da nije povukao 9 milijuna kuna, izgubio bi taj novac

Ribićev sindikat imao je devet milijuna kuna koje su bile deponirane u toj banci. U lipnju 2013. godine, dakle dva mjeseca prije nego što je proglašen stečaj, Ribić je povukao taj novac. Da to nije napravio, država bi mu isplatila zajamčenih oko 750 tisuća kuna, a ostatak od tih 9 milijuna kuna bio bi izgubljen.   

>> Index doznaje: Članovi Uprave Centar banke na vrijeme su se pobrinuli za vlastite račune u banci

Jedan od onih koji su izgubili novac u Centar banci bio je poduzetnik Saša Cvetojević. On je jedno vrijeme vodio emisiju Pressing na N1 televiziji, a u listopadu 2015. godine ugostio je Ribića. Jedna od tema bila je ulaganje novca u tržišta te su se dotaknuli Centar banke. 

Od riječi do riječi citiramo što je govorio Ribić u emisiji.

"Mislim, pazite, mi smo imali dramatični, nemojte misliti da je to jednostavna stvar, šesti mjesec (lipanj) 2013., znate da je propala Centar banka?" pitao je Ribić voditelja Cvetojevića. Voditelj je odgovorio protupitanjem jesu li tada imali neke insajderske informacije.

Ribić: Imali smo insajderske informacije

"Mi smo u zadnji čas povukli, imali smo insajderske informacije, u zadnji čas smo povukli devet, devet, devet milijuna HRK, pa znate što bi sa mnom, pa rasturili bi me da je to propalo u Centar banci. Razumijete?" odgovorio je Ribić. 

Cvetojević mu nakon toga odaje priznanje da je bio bolji investitor od njega i od drugih koji su u slučaju Centar banke pretrpjeli gubitke.

"Ma bili su moji profesori, nemojte mene hvaliti, meni je neugodno zbog toga. Znate tko je bio kod nas? Bivši savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske, Boris Cota", odgovorio je Ribić. 

HNB: Cota je bio u Savjetu HNB-a. Imali su tromjesečne informacije

Ono što tada Ribić nije spomenuo je činjenica da je u vrijeme kada je povukao novac iz Centar banke u Savjetu HNB-a sjedio Cota. Boris Cota bio je vanjski član savjeta HNB-a od 17. srpnja 2012. do 1. srpnja 2013.

HNB je od 2012. godine imao detaljne informacije o Centar banci, počevši od nadzora banke iz rujna 2012. godine kada je dao 10 naloga za poboljšanje likvidnosti. Savjet HNB-a bavio se Centar bankom, a dva mjeseca nakon odlaske Cote proglasili su stečaj za banku. Na čelu HNB-a, u to vrijeme, bio je aktualni guverner Boris Vujčić. 

"U razdoblju kada je mandat Borisa Cote trajao, odnosno u 2012. godini Savjet HNB-a odlučivao je o dva zahtjeva koji se odnose na Centar banku. Zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje članova uprava banaka i Zahtjev Alternative upravljanje d.o.o. za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela koji čini više od 50 posto udjela u temeljnom kapitalu  Centar banke d.d., Zagreb", kaže HNB u odgovoru na upit Indexa. 

HNB već pod istragom za trgovanje povlaštenim informacijama 

Dodali su da su članovi Savjeta na sjednicama tijekom 2012. i prve polovine 2013. bili tromjesečno informirani o stanju u bankovnom sustavu. 

"HNB nema saznanja o kaznenoj prijavi koju navodite u Vašem dopisu. HNB do sada nije bio upoznat s navedenom izjavom Vilima Ribića iz Vašeg dopisa", kažu iz HNB-a odgovarajući na upit Indexa o tome jesu li Ribiću dostavljene insajderske informacije iz HNB-a.

>> Hanfa izvijestila saborski Odbor o prvoj fazi nadzora zaposlenika HNB-a

HNB nije prvi put pod optužbama za trgovanje povlaštenim informacijama. Podsjetimo kako Hanfa, temeljem napisa Indexa, i dalje provjerava jesu li zaposlenici HNB-a prekršili odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija. 

Cota je bio mentor ministru Mariću, šefu Hanfe Žigmanu i viceguverneru HNB-a

Cota nam je odgovorio negativno te je rekao da nikada nije čuo za kaznenu prijavu protiv sebe. 

Cota je od studenog 2020. godine član Ekonomskog savjeta predsjednika Zorana Milanovića. Cota je i na katedri Makroekonomije i gospodarskog razvoja na Ekonomskom fakultetu Zagrebu. Isto tako bio je mentor mnogim doktorandima, a među njima se ističu aktualni ministar financija Zdravko Marić, aktualni predsjednik Hanfe Ante Žigman te viceguverner HNB-a Michael Faulend.  

Ribić: Nije bilo nezakonitosti

U podužem odgovoru za Index Ribić tvrdi kako je Cota bio predsjednik Nadzornog vijeća Sindikata od 2003. do 2006. godine. 

"U toj funkciji pomogao je našem sindikatu savjetima kako zaštititi vrijednost novčanih sredstava naših članova koja su nam povjerena na upravljanje. Nakon 2006. godine više nismo imali nikakve kontakte s gospodinom Cotom jer je on postao član Savjeta HNB-a, a kasnije i savjetnik predsjednika Republike", tvrdi Ribić u odgovoru za Index dodajući da su Cotu i još nekoliko profesora ekonomije spominjali samo riječima zahvale.

"Mi kao nestručnjaci u pitanjima financijskog ulaganja ne bismo se bez njihove stručnosti s time znali kvalitetno nositi. Dakle, profesor Cota nam je pomogao u pitanjima ulaganja u financijske fondove od 2003. do 2006. godine, ali ne i oko povlačenja sredstava naših članova iz Centar banke punih sedam godina poslije, 2013. godine", tvrdi Ribić u odgovoru za Index dodajući da nije bilo nikakvih nezakonitih aktivnosti u 32 godina postojanja Sindikata. 

Ribić priznaje da je možda nešto krivo rekao  

No ostaje činjenica da je Ribić javno priznao da je imao insajderske informacije, što je učinio u emisiji emitiranoj u listopadu 2015. godine. Ostaje i činjenica da su mnogi izgubili novac, dok je Ribić samo dva mjeseca prije propasti banke povukao devet milijuna kuna.

"Razumijemo da je dužnost medija sve propitivati, a pravosuđa to sve istražiti. Tko radi, može i pogriješiti, čak i bez namjere. Možda sam negdje doista i ja pogriješio, vjerojatno krivim riječima u nekoj izjavi. Ako je to slučajno tako, podržavam vaše napore", stoji u odgovoru Ribića koji je također rekao kako ne zna za kaznenu prijavu.

USKOK najavio istragu još 2013. godine za povlaštene informacije

Prije nekoliko dana podsjetili smo Cvetojevića na izjave Ribića u njegovoj emisiji. Kako nam je Cvetojević priznao, imao je dionice Centar banke koje su nakon stečaja propale, a na tom poslu je, kaže nam, izgubio oko 300 tisuća kuna. 

"Imatelj povlaštenih informacija mogao je spasiti svoje novce deponirane u banku, ali i svoj ulog u dionice banaka. Onaj tko je iskoristio takvu informaciju, iskoristio je sve nas ostale, koji takvu informaciju nismo imali", kaže nam Cvetojević. 

Kako smo napisali u uvodu, u Kaznenom zakonu, članak 259., definira se zlouporaba povlaštenih informacija za koju su predviđene kazne od šest mjeseci do osam godina. USKOK nam nije htio odgovoriti rade li po ovoj Kaznenoj prijavi, no prema izjavama Ribića, Cote i HNB-a, razvidno je kako još uvijek nisu otvorili ovaj slučaj.

Isto tako, više je medija krajem 2013. godine objavilo kako se USKOK bavi Centar bankom u smislu istrage je li bilo povlaštenih informacija, odnosno kako su pojedinci na vrijeme povukli svoj kapital iz propale Centar banke. Ne zna se kako je istraga završila, odnosno je li uopće i započela. Upitali smo USKOK i sada o istragama za Centar banku, a vezano za povlaštene informacije, no nismo dobili nikakav odgovor. 

Na kraju recimo kako u ovom slučaju ne postoji zastara.

Originalno objavljeno na Index istrage