PROIZVOĐAČKE cijene u industriji EU i eurozone pale su u listopadu prvi put od početka pandemije covida, pritisnute padom cijena energije, pokazalo je današnje izvješće Eurostata. Na razini EU proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu su pale 2.5 posto u odnosu na rujan, kada su uvećane revidiranih 1.4 posto, objavio je statistički ured EU.

U eurozoni pale su 2.9 posto, nakon rujanskog rasta za 1.6 posto. Zadnji su put cijene na oba područja pale na mjesečnoj razini u svibnju 2020., na vrhuncu prvog vala pandemije covida. Najveći uteg bili su energenti, čije su proizvođačke cijene pale 6.6 posto u EU i 6.9 posto u eurozoni u odnosu na rujan, kada su bile porasle za 2.5 odnosno 3.1 posto, pokazuju izračuni statističkog ureda.

U svim ostalim kategorijama proizvoda cijene su porasle, najviše u sektoru netrajne robe široke potrošnje, za nešto više od jedan posto u oba područja. Najskromnije su pak porasle cijene intermedijarnih proizvoda i kapitalnih dobara, za oko 0.3 posto u oba područja. Blago je poskupjela i trajna potrošačka roba, za 0.5 posto i u EU i u eurozoni.

Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke su cijene u industriji u listopadu na mjesečnoj razini porasle za 0.5 posto i u EU i u eurozoni, slično kao i u mjesecu ranije.

Nagli pad u Irskoj

Najizraženiji pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u listopadu u odnosu na rujan zabilježen je u Irskoj, za 32.5 posto.

Slijede Bugarska i Danska, s padom cijena od 8.8 posto odnosno 5.5 posto u odnosu na mjesec ranije. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu porasle za jedan posto u odnosu na rujan, kada su bile poskočile za tri posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najbliža Hrvatskoj bila je Poljska s rastom cijena od 0.9 posto. Cijene su porasle u 13 zemalja članica, na čelu s Grčkom, gdje su uvećane 9.6 posto. Slijede Mađarska i Belgija s rastom od 6.2 odnosno 2.8 posto. Najskromniji rast cijena bilježili su Austrija, Cipar, Malta i Slovenija, od po 0.3 posto.

Blaže poskupljenje energije

Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u EU i eurozoni u listopadu su naglo posustale, porastavši za 31.2 odnosno 30.8 posto, najblaže od početka godine. Usporedbe radi, u rujnu su na godišnjoj razini bile više za 41.4 posto u EU i za 41.9 posto u eurozoni.

Daleko najveći rast cijena, premda znatno slabiji nego ranije, bilježe energenti, čija je cijena u listopadu porasla za 67 posto u EU i za 65.8 posto u eurozoni, nakon što su u rujnu bile više nego dvostruko veće na oba područja. Slijede intermedijarna dobra s rastom cijena za 17.6 posto u EU i za 17.4 posto u eurozoni, pokazuju tablice Eurostata.

Sličan, dvoznamenkasti rast cijena bilježe i netrajna potrošačka dobra, poskupjevši za 17.1 posto u EU i za 16 posto u eurozoni. Dvoznamenkastu stopu rasta bilježila su i trajna potrošačka dobra, od oko 10 posto na oba područja.

Najmanje su ponovno porasle cijene kapitalnih dobara, za 7.7 posto u EU i za 7.5 posto u eurozoni. Kad se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji bile su više za 14.5 posto u EU i za 14 posto u eurozoni, nakon što su u sličnom postotku bile uvećane i u rujnu.

Hrvatska uz Češku

Sve su zemlje EU i u listopadu bilježile dvoznamenkaste stope rasta proizvođačkih cijena u industriji u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, uz izuzetak Malte, gdje su porasle 8.7 posto. Daleko najsnažnije porasle su u Mađarskoj, za 68 posto.

Slijede Slovačka i Latvija sa skokom cijena za 59.3 odnosno 57.9 posto. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u listopadu bile više za 23.7 posto nego u istom mjesecu godine ranije, najblaže od veljače. U rujnu bile su porasle za 30.2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Češka s rastom proizvođačkih cijena od 24.1 posto, pokazuju tablice Eurostata. Pad cijena na godišnjoj razini zabilježila je samo Irska, za 17.2 posto.