PRIJE 15 godina Tim Parton, poljoprivrednik u Staffordshireu u Ujedinjenom Kraljevstvu, odlučio je eksperimentirati s biološkim uzgojem. Umjesto da koristi sintetičke pesticide i gnojiva, on je usjeve posipao prirodnim smjesama koje je sam napravio. Odlučio se na taj korak jer je nakon uporabe pesticida imao glavobolje i dobivao osip po tijelu. Otkako je prihvatio biološku metodu uzgoja, Parton nije imao sličnih problema sa zdravljem.

Pesticidi su tvari ili kemikalije kojima se uništavaju ili kontroliraju štetočine, korov ili drugi organizmi koji utječu na rast biljaka. Iako učinkoviti, pesticidi sadrže otrovne kemikalije koje mogu utjecati na ljudske osjetilne organe i živčani sustav, piše BBC. 

Počeli su se koristiti 1930-ih, a ubrzo su mnoge poljoprivredne zajednice postale ovisne o njihovoj upotrebi zbog dramatičnog porasta prinosa. Danas oko jedne trećine poljoprivrednih proizvoda u svijetu dolazi na tržište uz pomoć pesticida. 

Ovisnost o pesticidima 

UN predviđa da će potreba za pesticidima samo rasti. Budući da bi do 2050. na svijetu mogle biti 9.3 milijarde ljudi, bit će potrebno povećati stopu proizvodnje hrane za 60%; što znači da će porasti i uporaba pesticida. Poznato je da pesticidi uvelike pomažu poljoprivrednom sektoru, a time i našem pristupu raznovrsnoj prehrani.

Ako bismo ih sada prestali koristiti, suočili bismo se sa 78% manje voća, 54% manje povrća i 32% manjeg prinosa žitarica. No naša ovisnost o pesticidima ima i negativan utjecaj na okoliš; istraživanja pokazuju da te kemikalije možda uzrokuju gubitak mirisa kod medonosnih pčela i lososa te da su zagadili područja s vodom, prijeteći vodenim ekosustavima. 

Pesticidi također mogu ući u prehrambeni lanac, kroz proces poznat kao bioakumulacija. To se događa kada se neka tvar nakuplja u tijelu zbog nemogućnosti razgradnje. Budući da mnoge sintetičke pesticide ne mogu razgraditi ni životinje ni ljudi, oni se mogu bioakumulirati u tjelesnoj masnoći. 

To pak može imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje. Unatoč globalnim propisima o pravilnom korištenju pesticida, jedna studija procjenjuje da svake godine među poljoprivrednicima ima oko 385 milijuna slučajeva nenamjernog, akutnog trovanja pesticidima. 

Mučnina, glavobolje, oštećenje vida, napadaji... 

Naime, pesticidi prilikom prskanja proizvode pare koje mogu naškoditi našem zdravlju. Simptomi izloženosti pesticidima mogu uključivati glavobolje, mučninu, vrtoglavicu, ali i napadaje te poremećaje disanja. Izloženost pesticidima je također povezana s oštećenjem osjetila.  

Jedan od prvih takvih incidenata zabilježen je 1960-ih u japanskoj poljoprivrednoj regiji Saku. Utvrđeno je da su stanovnici nakon izlaganja organofosfatima imali visoku učestalost oštećenja vida. Mnoga istraživanja su također ukazala na vezu između uporabe pesticida i neurodegenerativnih bolesti.

Izloženost pesticidima povezana je sa stanjima kao što su poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) i Parkinsonova bolest. Istraživanje Sveučilišta Guelph u Kanadi navodi kako je moguće da pesticidi uzrokuju mutaciju životinjskih stanica koja nalikuje onima što uzrokuju Parkinsonovu bolest.

U drugoj studiji je otkriveno da piretroidni pesticidi uzrokuju povećani DAT (ekspresija transportera dopamina) kod miševa. DAT je vrsta ekspresije gena koja se također opaža kod osoba s ADHD-om. Izloženost pesticidima tijekom trudnoće ili ranog života također je povezana s razvojem autizma kod djece. 

Djeca su posebno osjetljiva na trovanje pesticidima 

Djeca su posebno osjetljiva na pesticide zbog svoje fiziologije, bržeg metabolizma i ponašanja. "Djeca su često bliže tlu zbog svoje visine, također često dodiruju usta te se stoga mogu lakše kontaminirati pesticidima nego odrasli", rekla je Michelle Perro, bivša pedijatrica, suosnivačica neprofitne platforme GMO Science.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Environmental Toxicology, djeca riskiraju apsorpciju većih doza pesticida zbog većeg unosa hrane ili tekućine po kilogramu tjelesne težine. 

Primjerice, školarci iz Francuske su se 2014. otrovali pesticidima u regiji Bordeaux. 23 učenika osnovne škole koja se nalazi u blizini vinograda osjetilo je, nakon što su vlasnici koristili pesticide, mučninu, glavobolju i iritaciju kože. U Indiji je trovanje djece pesticidima već desetljećima javnozdravstveni problem, s time da neka od njih nisu preživjela trovanje.  

Ostaci pesticida na hrani 

Starije osobe su također zbog tanje kože posebno osjetljive na trovanje pesticidima. Kako se funkcije njihovih organa pogoršavaju, jetri i bubrezima treba više vremena da uklone toksine, što povećava vjerojatnost da će se pesticidi nakupljati u tijelu i uzrokovati fizička ili neurološka oštećenja. 

Iako je trovanje pesticidima vjerojatnije tijekom akutne ili kronične izloženosti, u riziku su i potrošači. Naime, nije neuobičajeno da se na svježim proizvodima nađu ostaci pesticida. 2022. je Radna skupina za okoliš SAD-a (EWG) otkrila kako više od 70% neorganskih svježih proizvoda sadrži ostatke potencijalno štetnih pesticida.  

U izvješću Europske agencije za sigurnost hrane za 2020. stoji kako 29.7% proizvoda sadrži jedan ili više ostataka koji su jednaki ili ispod dopuštenih granica, dok je 1.7% premašilo zakonsku granicu tragova pesticida. U sklopu strategije EU za prelazak na održiviji prehrambeni sustav, Europska komisija obvezala se do 2030. prepoloviti i upotrebu i rizik od pesticida.