SLUŽBENA rezidencija japanskog premijera jezivo je mjesto. Inspirirana američkim arhitektom Frankom Lloydom Wrightom, vila od kamena i opeke u središtu Tokija postojala je samo tri godine kada su mladi mornarički časnici upali i ubili premijera Tsuyoshija Inukaija 1932. Četiri godine kasnije premijer Keisuke Okada bio je prisiljen skrivati se u ormaru tijekom drugog pokušaja državnog udara, u kojem je ubijeno pet osoba.

Loša energija postala je transpacifička kada je 1992. američkom predsjedniku Georgeu Bushu ondje pozlilo tijekom banketa. Povratio je u krilo premijera Kiichija Miyazawe prije nego što se onesvijestio. Unatoč izvješću o egzorcizmu šintoističkih svećenika, veza sa zlonamjernim duhovima bila je zapečaćena, a rezidencija je bila prazna devet godina, sve dok se premijer Fumio Kishida nije uselio ubrzo nakon preuzimanja vlasti u listopadu 2021. godine.

"Moji prethodnici su me upozorili da ću u ovoj zgradi naići na duhove. Naravno, to je stara zgrada, pa s vremena na vrijeme čujem zvukove. Ali, srećom, još nisam susreo duhove", rekao je 65-godišnji Kishida u intervjuu za Time.

Premijer Japana izgubio nekoliko rođaka u američkom napadu atomskom bombom

Kishida je zaokupljen ovozemaljskim pitanjima. U Japanu je pokrenuo "novi model kapitalizma" za rast srednje klase kroz redistributivnu politiku. U inozemstvu je krenuo s revolucioniranjem vanjskih odnosa: smirivanjem povijesnih nesuglasica s Južnom Korejom, jačanjem sigurnosnih saveza s SAD-om i drugima te povećanjem potrošnje za obranu za više od 50%. Potaknut Bijelom kućom koja je željna utjecajnih partnera koji bi spriječili rastuću moć Kine, Kishida je krenuo s pretvaranjem svjetske ekonomije br. 3 natrag u globalnu silu s odgovarajućom vojnom prisutnošću.

Ali to ne znači da ga ne muče duhovi. Njegova obitelj potječe iz južnog japanskog grada Hirošime i izgubio je nekoliko rođaka u napadu atomskom bombom koju je bacio SAD 1945.

Njegova najranija sjećanja uključuju sjedenje na bakinom koljenu i slušanje užasnih priča o patnji: "Neizrecivo razaranje koje su doživjeli Hirošima i njezini ljudi živo mi je ostalo urezano u sjećanje. Ovo iskustvo iz djetinjstva bilo je glavni pokretač moje težnje za svijetom bez nuklearnog oružja."

Sjevernokorejske balističke rakete redovito lete preko Japana, ali još veći problem je Kina

Upravo u Hirošimi od 19. do 21. svibnja Kishida dočekuje čelnike G7. Nada se da će iskoristiti tragičnu povijest grada kako bi uvjerio najmoćnije svjetske demokracije da se samo kolektivna odlučnost može nositi s autoritarnom prijetnjom sve ratobornije Rusije, Kine i Sjeverne Koreje.

Tokio je možda 8000 kilometara udaljen od Kijeva, ali rat u Ukrajini upozorio je Japan na sve opasniji svijet, ne samo zato što je Japan i dalje upleten u kopnene i morske teritorijalne sporove s Rusijom nego i zato što redovito viđa sjevernokorejske balističke projektile kako lete iznad njega.

Još više zabrinjavajuća za Japan bila je kineska agresija na Tajvan, autonomni otok za koji je autoritarni predsjednik Xi Jinping više puta obećao da će ga baciti na koljena.

Pet projektila palo u vode ekonomske zone Japana

Kada je Peking prošlog ljeta pokrenuo vojne vježbe u znak prosvjeda protiv posjeta Taipeiju predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, pet je projektila palo u vode japanske ekskluzivne ekonomske zone, u koju kineski mornarički brodovi i zrakoplovi redovito ulaze.

U tom kontekstu Kishida je u prosincu predstavio najveće japansko vojno jačanje od Drugog svjetskog rata, odražavajući porast potrošnje za obranu diljem Europe, uključujući Njemačku, koja je poput Japana bila ponižena tim ratom.

Obveza bi povećala potrošnju za obranu na dva posto BDP-a do 2027. godine, čime bi Japan dobio treći najveći obrambeni proračun u svijetu. I dok su se prethodni japanski čelnici kolebali oko nametanja međunarodnih sankcija, Kishida se spremno pridružio mjerama koje predvodi SAD.

Shinzo Abe dugo zagovarao transformaciju 

To je transformacija koju je dugo zagovarao bivši japanski premijer Shinzo Abe, pripadnik iste desno orijentirane Liberalno-demokratske stranke (LDP) koji je ubijen tijekom kampanje u srpnju. No, dok je Abeova reputacija jastreba izazivala podjele, Kishidina blaga osobnost omogućila mu je da provede sigurnosnu reformu bez značajnijeg suprotstavljanja.

Ipak, japanski ratni preporod nije bez kontroverzi. Nacija ima pacifistički ustav, a kritičari kažu da njezino vojno jačanje dolijeva gorivo na već zapaljivu regionalnu sigurnosnu situaciju. A s obzirom na to da je Kina glavni trgovački partner Japana, nejasno je kako Kishida može financirati ambicioznu domaću agendu dok se suprotstavlja kineskoj supersili, koja se pokazala spremnom nametnuti ekonomsku odmazdu.

Još važnije, neki vjeruju da se ponovno naoružavanje Japana kosi s Kishidinim dugogodišnjim obećanjima da će raditi na svijetu bez nuklearnog oružja. Premijer kaže da mu je jedini cilj spriječiti tragedije poput Hirošime: "Današnja Ukrajina mogla bi biti sutrašnja istočna Azija."

Kishidin mandat već je naišao na dramu. Kishida je 15. travnja za dlaku izbjegao pridružiti se duhovima koji su vrebali premijerovu rezidenciju kada je tijekom predizbornog govora na njega bačena cijevna bomba ručne izrade, ranivši jednog policajca. "Živim u svijetu politike", sliježe ramenima kad ga se upita o incidentu: "Mogu se dogoditi svakakvi događaji."

Od škole u Queensu do funkcije premijera Japana

Kad je preuzeo dužnost prije 18 mjeseci, smatrali su ga postojanim, ali neinspirativnim političarem, bez ožiljaka skandala, ali bez većih postignuća. Njegov otac i djed bili su parlamentarni zastupnici, a on je dio djetinjstva proveo u SAD-u, pohađajući javnu školu u Queensu.

Razredi su bili ispunjeni djecom bezbrojnih kulturnih i jezičnih pozadina, a Kishida kaže da mu je komunikacija bila vrlo izazovna: "Ali zbog toga sam svjestan važnosti pažljivog slušanja mišljenja drugih. Kao dijete sam bio inspiriran onim što Ameriku čini Sjedinjenim Američkim Državama, a to je poštivanje slobode i obilje energije."

Kishida je bio prosječan student, pao je tri puta na prijemnom ispitu za pravni fakultet. Nakon što se okušao u bankarstvu, 1993. je ušao u politiku. Dospio je do raznih dužnosti i imenovan je ministrom vanjskih poslova 2012., služeći na tom položaju pet godina, što je japanski rekord.

Stekao je reputaciju graditelja konsenzusa, koordinirajući politiku s raznim frakcijama. Suradnici kažu da Kishida prihvaća savjete, ali kad jednom donese odluku, ne posustaje.

"Nije inspirativan vođa, ali..."

Kao premijer pokazao se kao izvanredan radnik. Kishida je napravio vrtoglavih 16 inozemnih putovanja otkako je preuzeo dužnost. Suradnici kažu da jedva uspijeva odvojiti vrijeme za sebe: "Nakon što parlamentarna sjednica završi, ako preostane vremena, nadam se da ću moći odigrati malo golfa", kaže uz smiješak.

Ali nije sve glatko na domaćem planu. Kishidin rejting naglo je pao nakon reakcije na njegovu odluku da održi državni sprovod za Abea, kako zbog troškova tako i zbog Abeova polarizirajućeg karaktera. Krajem prošle godine Kishida je smijenio četiri ministra u dva mjeseca zbog niza skandala.

U veljači je otpustio bliskog suradnika jer je rekao da bi "mnogo ljudi napustilo ovu zemlju" kada bi se istospolni brakovi legalizirali, unatoč tome što većina stanovništva to podržava. Kishida kaže da je predan "stvaranju društva u kojem se poštuje različitost". Kishidin rejting od tada je porastao, a njegov LDP osvojio je ključna mjesta na lokalnim izborima u travnju.

"On možda nije inspirativan vođa, ali pokazao se prilično učinkovitim u smislu promicanja svojih ciljeva", kaže Jeff Kingston, direktor azijskih studija na tokijskom Sveučilištu Temple.

Japanci su 80-ih zarađivali više od Amerikanaca. Sad zarađuju 40% manje

Cilj je ambiciozan. Japan ima drugo najobrazovanije stanovništvo na svijetu i može se pohvaliti najdužim životnim vijekom, najnižom stopom ubojstava, malom nezaposlenošću i neobično glatkim političkim tranzicijama. Ali također ima jednu od najnižih stopa nataliteta na svijetu, stagnirajući rast i ozbiljno starenje stanovništva.

U kasnim 80-im godinama Japanci su zarađivali više od Amerikanaca. Sada u prosjeku zarađuju 40% manje. Kishidina misija je pogurnuti Japan naprijed. Upustio se u sveobuhvatnu modernizaciju, nedavno je dao zeleno svjetlo prvoj kockarnici u zemlji, kao i prvoj namjenskoj voznoj traci za autonomna vozila za Shin-Tōmei, ključnu logističku arteriju.

Kishidin domaći plan počiva na "planu udvostručenja prihoda" za povećanje zarade kućanstva, ali njegov je veliki problem kako platiti preraspodjelu bez otuđenja imućnih. Japanski omjer javnog duga i BDP-a iznosi 256% - otprilike duplo više nego u SAD-u - i Kishida ima malo prostora za nastavak posuđivanja. Kad je iznio ideju o povećanju poreza na prijenos dionica i dividende, japanske su burze posustale.

Kishida također želi zaposliti više žena i starijih osoba. Japan je zauzeo 116. mjesto među 146 zemalja u izvješću Svjetskog ekonomskog foruma o rodnom jazu za 2022. godinu. Kishidina je vlada postavila za cilj 30% žena na direktorskim pozicijama u velikim kompanijama do 2030. godine.

Monumentalan izazov

U konačnici, Japan je i dalje 30% manje produktivan od SAD-a. Kishida je zadužio Japansku digitalnu agenciju da smanji birokraciju i poveća učinkovitost. Digitalni ministar Taro Kono kaže da je otkrio 9000 vladinih propisa koji još uvijek zahtijevaju zastarjelu tehnologiju, kao što su faksovi, diskete i hanko - legendarni pečat koji je obavezan za mnoge službene dokumente.

Ali Kono ima samo 800 službenika koji opslužuju japansku populaciju od 125 milijuna, žaleći se da njegovoj agenciji "očajnički nedostaje osoblja". To je monumentalan izazov; prihvaćanje četvrte industrijske revolucije ključno je za razvijena društva posvuda, iako možda nigdje više nego u Japanu, čije sve manje i starije stanovništvo "nema presedana u svijetu", kaže Kishida, za kojeg je ovo pitanje opstanka.

Važan summit u Hirošimi

Druga je vrsta egzistencijalne prijetnje koja će dominirati sastankom G7 u Hirošimi. Budući da mu je uskraćeno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a, Japan je uvijek stavljao veliki naglasak na ovu gospodarsku grupaciju, gdje je jedini azijski član.

Kishidini bliski suradnici kažu da će dobrodošlica G7 u njegovom rodnom gradu biti ostvarenje njegova životnog sna. Ne samo da je to Kishidina najbolja šansa da katapultira Japan do istinskog globalnog vodstva nego može iskoristiti svaki pad u domaćem rejtingu kao platformu za raspuštanje parlamenta i traženje novog mandata.

U siječnju je Kishida posjetio Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Kanadu i SAD kako bi pridobio podršku za svoj program. Također je pozvao indijskog premijera Narendru Modija i južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola da prisustvuju kao promatrači. Ulozi su veliki. "S obzirom na vrlo nedorečenu situaciju u međunarodnom poretku, G7 mora jačati ili riskirati da postane irelevantan", kaže Kingston.

Ne slažu se svi u Japanu s agresivnijom vojnom pozicijom

Ali ne slažu se svi s borbenim držanjem G7. Setsuko Thurlow se jasno sjeća 6. kolovoza 1945. Imala je samo 13 godina kada je regrutirana da pomogne u dešifriranju presretnutih savezničkih komunikacija u Drugom svjetskom ratu.

U 8:15 ugledala je plavkasto-bijeli bljesak kroz prozor drvene zgrade koja je služila kao vojni stožer u današnjem predgrađu Hirošime. Bomba je detonirala pri temperaturi od 7700°C udaljena oko dva kilometra.

"Imala sam osjećaj da letim i lebdim u zraku", kaže Setsuko. Nakon što je ispuzala ispod pougljenjenog drveta, vidjela je pokretne figure poput ljudi, ali ne zapravo ljudska bića. "Izgledali su poput duhova", prisjeća se 91-godišnja Setsuko, koja je 2017. primila Nobelovu nagradu za mir u ime Međunarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oružja.

Bombardiranje Hirošime i tri dana kasnije Nagasakija odnijelo je oko 170.000 života. Japanska agresivnija vojna pozicija pod Kishidom čini Setsuko uznemirenom: "Kishida je rekao da je njegov prioritet rad na svijetu bez nuklearnog oružja. Ali sada shvaćam da nas je varao."

Kishidu je šokirao masakr u Buči, povlači paralelu s Hirošimom

Kishida za Time kaže da je predan globalnoj denuklearizaciji i da njegova vlada neće raspravljati o nuklearnom naoružanju. I nema sumnje da će sudionici G7 poći u dirljive obilaske Muzeja mira u Hirošimi.

Kishida povlači paralelu između Hirošime i ukrajinskog grada Buče, koji je posjetio u ožujku. Želi da G7 upozna pravi užas koji se krije iza stalnih prijetnji Vladimira Putina nuklearnim ratom, što je "za njega bio veliki šok".

Ipak, bilo bi neiskreno pretvarati se da je Rusija Kishidin jedini fokus. Njegova je namjera također poručiti - kao što je Ukrajina problem Azije, Tajvan je problem Europe - suprotstavljajući se francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, koji je na pitanje o Tajvanu u travnju rekao da Europa ne smije biti "uhvaćena u krizama koje nisu njene".

Za Kishidu se ruska agresija na Ukrajinu nije dogodila daleko: "Pokušaji da se jednostrano silom promijeni status quo, gdje god se u svijetu dogodili, ne mogu se dopustiti."