SVIJET će vjerojatno u sljedećih nekoliko godina prvi put probiti ključnu temperaturnu granicu, predviđaju znanstvenici. Istraživači kažu da postoji 66% šanse da prijeđemo prag globalnog zagrijavanja od 1.5 stupnjeva Celzijevih do 2027. godine, piše BBC.

Šanse rastu zbog emisija iz ljudskih aktivnosti i promjene vremenskih obrazaca koje se očekuju ovog ljeta. Ako svijet prijeđe spomenutu granicu, znanstvenici naglašavaju da će proboj, iako zabrinjavajuć, vjerojatno biti privremen.

Dostizanje praga značilo bi da je svijet 1.5 stupnjeva topliji nego što je bio tijekom druge polovice 19. stoljeća, prije nego što su emisije fosilnih goriva nastale industrijalizacijom počele rasti. A probijanje granice čak i na samo godinu dana zabrinjavajuć je znak da se zagrijavanje ubrzava, a ne usporava.

Granica od 1.5 stupnjeva postala je simbolom globalnih pregovora o klimatskim promjenama. Zemlje su se složile "nastaviti s naporima" da ograniče rast globalne temperature na 1.5 stupnjeva prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine. Zagrijavanje preko 1.5 stupnjeva svake godine tijekom sljedećih 10 ili 20 godina dovelo bi do daleko većih učinaka, poput dužih toplinskih valova, intenzivnijih oluja i šumskih požara.

Ali prelazak ove razine u jednoj od sljedećih nekoliko godina ne bi značio da je granica Pariza probijena. Znanstvenici kažu da još uvijek ima vremena da se globalno zagrijavanje zaustavi oštrim smanjenjem emisija.

Od 2020. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) daje procjenu šansi da svijet probije prag od 1.5 stupnjeva u bilo kojoj sljedećoj godini. Tada je ova organizacija predvidjela da postoji manje od 20% šanse za probijanje 1.5 stupnjeva u sljedećih pet godina. Do prošle godine to se povećalo na 50%, a sada je skočilo na 66%.

Što znači prijeći preko granice od 1.5 stupnjeva?

Brojka nije izravna mjera svjetske temperature, već pokazatelj koliko se Zemlja zagrijala ili ohladila u usporedbi s dugoročnim globalnim prosjekom. Znanstvenici koriste podatke o prosječnoj temperaturi iz razdoblja između 1850. i 1900. kao mjeru koliko je svijet bio topao prije suvremenog oslanjanja na ugljen, naftu i plin.

Desetljećima su vjerovali da bi porast od 2 stupnja bio prag opasnih posljedica, ali 2018. značajno su revidirali ovu procjenu, pokazujući da bi zagrijavanje iznad 1.5 stupnjeva bilo katastrofa za svijet. Tijekom prošlih nekoliko desetljeća svijet je nastavio istim trendom, pa su 2016. godine globalne temperature bile 1.28 stupnjeva iznad predindustrijske razine. Sada istraživači kažu da će ta brojka biti nadmašena - 98% su sigurni da će biti probijena prije 2027. godine.

A u godinama do tada postoji vrlo velika šansa da će prvi put biti premašena granica od 1.5 stupnjeva Celzijevih. "Sada smo unutar dosega privremenog prekoračenja od 1.5 stupnjeva za srednju godišnju temperaturu. To je prvi put u ljudskoj povijesti da smo tako blizu", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dugoročnih prognoza u Met Officeu, koji prikuplja podatke agencija za vremensku prognozu i klimu diljem svijeta.

Istraživači naglašavaju da bi temperature morale ostati iznad porasta od 1.5 stupnjeva kroz 20 godina da bi se moglo reći da je prijeđen prag Pariškog sporazuma.

"Ovo izvješće ne znači da ćemo trajno premašiti razinu od 1.5 stupnjeva navedenu u Pariškom sporazumu koji se odnosi na dugotrajno zagrijavanje tijekom mnogo godina", rekao je glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas, te dodao: "Međutim, WMO oglašava uzbunu da ćemo sve učestalije prelaziti razinu od 1.5 stupnjeva na privremenoj osnovi."

Kakav će biti učinak El Niña

Dva su ključna elementa - prvi je stalna visoka razina emisija ugljika uzrokovanih ljudskim aktivnostima, koje unatoč padu tijekom pandemije još uvijek rastu. Drugi kritični dio je vjerojatna pojava El Niña, vremenskog fenomena s globalnim implikacijama.

Posljednje tri godine svijet prolazi kroz La Niñu, koja je u određenoj mjeri ublažila zagrijavanje klime. Ali dodatna toplina koju će El Niño donijeti na površinu Pacifika vjerojatno će podignuti globalnu temperaturu na novi maksimum sljedeće godine. Međutim, još uvijek postoji neizvjesnost oko početka i razmjera događaja.

"Vrijedi napomenuti da mnoge naše prognoze za El Niño koji očekujemo ove zime pokazuju prilično veliku amplitudu", rekao je profesor Scaife i nastavio: "Ali da bismo predvidjeli veličinu ili naknadne događaje unutar petogodišnjeg razdoblja, ne možemo dati točne dugoročne prognoze, tako da bi se za tri ili četiri godine moglo dogoditi da zbog El Niña dosegnemo porast od 2.5 stupnjeva."

Arktik će doživjeti zagrijavanje na višoj razini od većine ostalih regija, a očekuje se da će temperaturna anomalija biti tri puta veća od globalne brojke tijekom sljedećih pet zima na sjevernoj hemisferi. Sjeverna Europa vjerojatno će doživjeti povećanu količinu oborina od svibnja do rujna tijekom sljedećih pet godina, kaže se u izvješću.