Odgođeno suđenje za aferu Janaf
RANIJE najavljen početak suđenja Draganu Kovačeviću i njegovim suoptuženicima, odgođen je za početak siječnja iduće godine zbog zdravstvenog stanja Kreše Peteka, poduzetnika koji je u aferi Janaf optužen da je davao mito za namještanja poslova u toj državnoj tvrtki, doznaje se na sudu.
Početak suđenja bivšem direktoru Janafa Draganu Kovačeviću, na kojem se zajedno sa suoptuženicima trebao očitovati o krivnji, zakazano je za petak 24. studenoga, no kako je Krešo Petek u međuvremenu zagrebačkom Županijskom sudu dostavio medicinsku dokumentaciju i ispričao svoj nedolazak na početak glavne rasprave, suđenje je odgođeno za siječanj iduće godine.
Suđenje za aferu Janaf trebalo je započeti ovog petka tri godine nakon što je u Uskokovoj akciji uhićen Dragan Kovačević koji se s još šestoricom suoptuženika tereti za primanje i davanje mita te namještanje poslova u državnom Jadranskom naftovodu.
Uz Kovačevića, Uskokovom optužnicom obuhvaćeni su poduzetnici Krešo Petek, Edo Seifried, Ivan Širić i Vatroslav Sablić, bivši direktor sigurnosti i zaštite u Janafu Vlado Zorić i nekadašnji direktor Janafova transporta nafte Vladimir Vrbanc.
Uskok tvrdi da je Petek dao Kovačeviću i njegovim suradnicima milijun eura kako bi njegova tvrtka Elektrocentar Petek dobila poslove vrijedne gotovo 65 milijuna kuna. Kovačević je, među ostalim, optužen i da je dobio dva stana od poduzetnika čijim je tvrtkama dogovorio milijunske poslove.
Uskokov tužitelj Krešimir Ostrogonac pojasnio je ranije kako se radi o tri točke optužnice za kaznena djela primanja i davanja mita, nezakonitog pogodovanja i poticanja te pomaganja u tim kaznenim djelima, a najavio je kako će tijekom postupka za namještanje poslova vrijednosti 100 milijuna kuna biti saslušano više desetaka svjedoka.
Upitan hoće li kao svjedoci biti pozvani bivša predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, Ostrogonac je nakon potvrđivanja optužnice u svibnju ove godine odgovorio da će na sud biti pozvani svjedoci koji su potrebni za dokazivanje u ovom kaznenom predmetu.
''Ne mogu ni potvrditi niti opovrgnuti. Zasad ne mogu ništa konkretnije reći'', dodao je. Optužnicu je prije sjednice optužnog vijeća komentirao i Dragan Kovačević koji tvrdi da je optužnica ''potpuno izmišljena i lažna''.
Krakom afere zahvaćena i dvojica gradonačelnika
''Borit ćemo se na sudu, nadam se da će suđenje brzo završiti, da ne bude opet 10 godina pa da me oslobode. Želim brzo i pošteno suđenje'', rekao je dodajući kako nema nijednog dokaza u optužnici te da je riječ o montiranom procesu.
Poduzetnik Krešo Petek je, uz novogradiškog gradonačelnika Vinka Grgića i bivšeg velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića, zahvaćen istragom i u drugom kraku afere Janaf koja se također odnosi na namještanje poslova Elektrocentru Petek.
Uskok je krajem ožujka ove godine pokrenuo novu istragu protiv Kovačevića kojeg sumnjiči da je od Peteka uzimao novac u zamjenu za namještanje poslova u Janafu, a Peteka da je Kovačeviću i njegovoj obitelji te prijateljima kupovao odjeću.
Mediji su početkom ovog mjeseca izvijestili kako je Kovačević pokušao manevar pred Ustavnim sudom kako bi spasio svoju pozamašnu imovinu koju mu je Uskok na početku istrage zamrznuo.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, Kovačević je pred Ustavnim sudom pokušao dokazati da je izmjenom Zakona o kaznenom postupku (ZKP) iz lipnja 2022., koja je nepovoljna za njega, prekršeno njegovo ustavno pravo na zaštitu privatne imovine te pravo na pravično suđenje. Međutim, Ustavni sud mu nije dao za pravo.
Kad je Kovačeviću zamrznuta imovina, pojašnjava list, na snazi je bila stara odredba ZKP-a po kojoj je mjera zamrzavanja mogla trajati najdulje dvije godine i taj se rok računa do potvrđivanje optužnice. U praksi se, međutim, događalo da rok od dvije godine istekne i prije nego je optužnica u složenim uskočkim predmetima potvrđena pa je mjera zamrzavanja imovine automatski ukidana, što je okrivljenicima otvaralo mogućnost da imovinu sakriju.
Sabor je u lipnju prošle godine tu odredbu ZKP-a izmijenio tako da privremena mjera zamrzavanja imovine i dalje traje dvije godine, ali se taj rok sada računa do podizanja optužnice, a ne do njezine potvrde, s obzirom na to da od podizanja optužnice do njezine potvrde na sudu prođu mjeseci, ponekad i godine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati