NAKON što je vlada prošlog tjedna donijela odluke o sklapanju dva sporazuma sa Zagrebačkom nadbiskupijom, odnosno Gradom Zagrebom, kojima bi se trebao riješiti dugogodišnji upravni spor s Katoličkom crkvom oko vlasništva nad zemljištem na području Gradskog stadiona Maksimir, javni prostor su preplavile izjave oduševljenja i velikih planova, piše Faktograf.

Premijer Andrej Plenković rekao je da se radi o "politički, operativno, sportski i identitetski važnom projektu" kojim se rješava pitanje maksimirskog zemljišta i stvaraju preduvjeti za izgradnju novog stadiona.

Hrvatski nogometni savez odmah je poslao priopćenje kojim pozdravlja "veliku predanost vlade rješavanju stadionskog pitanja u Zagrebu, ali i općenito sportske infrastrukture u Hrvatskoj". Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević požurio je najaviti da uskoro završava i javna nabava za studiju izvodljivosti koja bi trebala pokazati koji se dodatni sadržaji mogu graditi uz novi stadion, poput hotela, javne garaže i trgovačko-poslovnog centra.

Koliko će državu koštati isplata Crkve?

I dok se većina bavi troškovima izgradnje novog stadiona na prostoru starog i modelom financiranja buduće sportsko-trgovačke infrastrukture, u drugi plan je palo pitanje koliko će državu koštati isplata Crkve za oko 300 tisuća četvornih metara maksimirskog zemljišta, za koliko država, prema podacima iz vlade, treba obeštetiti Zagrebačku nadbiskupiju.

Poznato je samo da će Crkva, odustajanjem od spora oko zemljišta u Maksimiru, zauzvrat dobiti na dar od države više od 50 tisuća četvornih metara zemljišta na deset lokacija u Zagrebu za izgradnju novih crkava, odnosno za proširenje postojećih. Najavljeni sporazumi između vlade i Zagrebačke nadbiskupije, odnosno vlade i Grada Zagreba, propisuju samo model po kojem će država otkupljivati zemljišta, ali ne i do kojeg će iznosa država biti spremna platiti sadašnjim vlasnicima.

Nije poznato ni tko je odlučio da će se ići u otkup točno određenih katastarskih čestica, a ne nekih drugih.

To su pitanja koja će se sigurno s vremenom otvoriti. U međuvremenu, Faktograf piše o tome tko su neki od sadašnjih vlasnika parcela na kojima trebaju niknuti buduće crkve.

Već su obavljeni prvi razgovori s vlasnicima

"Mi smo naše sugrađane, vlasnike parcela, već kontaktirali. Najavili smo da ćemo u procesu procjene tih nekretnina te naše sugrađane isplatiti za vrijednost njihovih nekretnina", rekao je nakon vladine sjednice Branko Bačić, potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u čijem je resoru ovaj postupak kompenzacije.

Bačić nije pojasnio je li se s vlasnicima razgovaralo u ime države ili Grada, jesu li službeni procjenitelji u međuvremenu izašli na teren te je li vlasnicima ponuđena neka početna cijena. Potpredsjednik vlade nije ni nagovijestio, a kamoli iznio, neki konkretni iznos koji je država spremna izdvojiti za parcele koje namjerava otkupiti za Zagrebačku nadbiskupiju kao kompenzaciju za 30 hektara maksimirskog zemljišta.

Tih podataka nema ni u dostupnim službenim materijalima. Vlada nije objavila ni tekst sporazuma sa Zagrebačkom nadbiskupijom ni onaj s Gradom Zagrebom. Na internetskim stranicama vlade nalazi se samo odluka o sklapanju oba sporazuma s obrazloženjima zašto se oni sklapaju, ali ne i sami sporazumi. U njima nema ni iznosa ni točnih lokacija izabranih parcela.

Nabrojani su samo nazivi gradskih kvartova u kojima će niknuti novi vjerski objekti Katoličke crkve: Botinec, Sveta Klara/Podbrežje, Jakuševec, Blato, Jelkovec/Sopnica, Sesvetska Sela, Sesvetski Kraljevec, Kajzerica, Špansko zapad i Trnjanska Savica.

Vlada još uvijek nije javno objavila sporazume kako bi ih građani i mediji mogli vidjeti. 

Vlada nije objavila nijedan dokument, Grad Zagreb jedan od dva sporazuma

Ipak, ubrzo nakon sjednice Grad Zagreb je, među materijalima za ovotjednu sjednicu Gradske skupštine koji idu po hitnom postupku, objavio jedan od dva sporazuma - onaj koji će vlada sklopiti s Gradom. U njemu su pobrojane konkretne katastarske čestice koje država planira otkupljivati pa poslije darovati Zagrebačkoj nadbiskupiji ili pravnoj osobi koju Nadbiskupija odredi.

Izuzetak je samo zemljište na Trnjanskoj Savici, koje neće prijeći u vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije posredstvom vlade, već direktno na relaciji Grad Zagreb - Crkva jer je već ranije Grad Zagreb dogovorio posebnom nagodbom da će on to zemljište ustupiti Zagrebačkoj nadbiskupiji. Lokacija na Trnjanskoj Savici prije nekoliko godina je bila sporna i digla je građane na noge jer je plan bio izgraditi crkvu na dijelu kvartovskog parka.

Prema sada navedenim katastarskim česticama, plan je da crkva bude južnije, bliže nasipu na Savi, na jednakoj površini od 4448 četvornih metara.

Pregledom katastarskih čestica vidljivo je da je vlasništvo nad zemljištem koje država namjerava otkupiti u korist Crkve - prilično raznoliko, piše Faktograf.

Dio zemljišta sastoji se od dvije ili više čestica, većinom različitih vlasnika. Od 10 parcela koje se sada navode u planu za otkup, prema podacima iz katastra, četiri su u vlasništvu Grada Zagreba, tri su u vlasništvu privatnih osoba (s ukupno pet vlasnika), jedno zemljište drži firma, jedno je mješovito privatni vlasnik - Grad Zagreb, a jedno je mješavina vlasništva privatne osobe, firme i Grada Zagreba.

Za dio tih čestica, međutim, u drugoj evidenciji za te parcele - zemljišnim knjigama - navode se drugi vlasnici. Što se tiče naknade Gradu Zagrebu za njegovo zemljište, potpredsjednik vlade Bačić je rekao da će država Gradu Zagrebu zauzvrat pokloniti pet građevinskih zemljišta.

Parcele koje država namjerava otkupiti od vlasnika su trenutno upisane uglavnom kao oranica, pašnjak, voćnjak, prirodno neplodno zemljište, dvorište ili gospodarsko dvorište.

Vlado Kolak i B2 Kapital

Faktograf je provjerio tko su neki od vlasnika zemljišta koji se navode u sporazumu vlade i Grada Zagreba. Fokusirali su se na dio katastarskih čestica u Sesvetskim Selima i naselju Špansko zapad jer se kao vlasnici navode tvrtke.

Podatke o vlasništvu provjerili su na stranicama Državne geodetske uprave Ministarstva pravosuđa Uređena zemlja, gdje su ažurirani podaci u katastru i zemljišnim knjigama u Hrvatskoj.

Jedini je vlasnik katastarske čestice od 5179 četvornih metara u Sesvetskim Selima, na kojoj bi trebala niknuti buduća crkva, tvrtka Phoenix Park, sada u stečaju. Riječ je o jednoj u nizu firmi iza kojih stoji bivši HDZ-ov tajkun Vlado Kolak, poznat po izvlačenju novca i imovine iz tvrtke Prigorka u Sesvetama, koju je stekao u kontroverznoj privatizaciji 1990-ih.

Ove jeseni mediji su izvještavali da se Kolak morao javiti na izdržavanje četverogodišnje zatvorske kazne, ali nema vijesti da je i završio u Remetincu. Kolak je pravomoćno proglašen krivim za utaju poreza i carinskih davanja te za protupravno izvlačenje 147 milijuna kuna vrijedne imovine iz Prigorke koju je nezakonito prebacio u vlasništvo svojih tvrtki Termoblok i Phoenix Capitis. S kamatama i ostalim dugovanjima državi, iznos se penje na 370 milijuna kuna.

Niz iz crne kronike Kolak je započeo još sredinom 1990-ih, kada je, zbog spora oko zemlje, ubio umirovljenika Vjekoslava Puđaka. U dva je navrata proglašen krivim, da bi na kraju bio oslobođen jer je ubojstvo vatrenim oružjem sud proglasio nužnom obranom.

Zemljište na kojem bi trebala biti buduća crkva u Sesvetskim Selima baš je ovih dana doživjelo vlasničku transformaciju. Iz zemljišnih knjiga vidljivo je da je na česticu Phoenix Parka sjela agencija za naplatu potraživanja B2 Kapital zbog duga od 5 milijuna eura kredita kod Erste banke. Taj dug je banka prepustila B2 Kapitalu koji se prije samo dva tjedna, 24. studenog, na temelju ovršnog rješenja upisao na imovinu  Phoenix Parka, pa time i na česticu koju država planira otkupiti za novu crkvu u Sesvetskim Selima.

I tvrtka B2 Kapital nedavno je punila novinske stupce. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kaznila je B2 Kapital s gotovo 2.3 milijuna eura zbog curenja podataka više od 77 tisuća građana.

Tvrtka Munis i GIP Pionir

Zanimljivosti postoje i u vezi sa zemljištem koje je predviđeno za gradnju crkve u Španskom zapad, točnije s dijelom tog zemljišta na području Ulice Antuna Šoljana i Stenjevačke ulice, piše Faktograf. Prema podacima iz katastra, dvije čestice su, od ukupno njih sedam, u vlasništvu građevinske tvrtke Munis. Jedna čestica je veličine 614 četvornih metara, a druga 93 četvorna metra. Obje se vode kao oranice.

Tvrtka Munis je vrlo dobro poznata u Zagrebu, gdje se godinama bavila mešetarenjem sa zemljištem. Posebno je aktivna bila baš u tom dijelu grada.

Glavni partner joj je bio Grad Zagreb u mandatu bivšeg gradonačelnika Milana Bandića. Samo na stranicama Službenog glasnika Grada Zagreba postoje 64 dokumenta u kojima su, od 2001. do 2018. godine, evidentirani poslovi kupnje, prodaje, zamjene i nagodbe na relaciji Munis - Grad Zagreb.

Riječ je o tisućama četvornih metara i milijunskim vrijednostima, koje su se - dijelom u zemljištima, a dijelom u novcu - prelijevale iz Grada u Munis i obrnuto. Bez sumnje, i ove dvije čestice, naoko male, ali bitne, dio su ostavštine iz tih poslova, navodi Faktograf.

Zemljište se u katastru još uvijek vodi kao vlasništvo Munisa, iako tvrtka službeno ne postoji od 2019. godine.

Međutim, u drugoj evidenciji, zemljišno-knjižnoj, vezanoj uz ove dvije katastarske čestice, kao vlasnici se pojavljuju Grad Zagreb i tvrtka GIP Pionir koja je i vlasnički i poslovno bila vezana s Munisom. Imala je i slične poslovne modele s Gradom Zagrebom, među ostalim i u Španskom.

Firma koja je rušila staru i gradila novu sljemensku žičaru

Vlasnik i osnivač obje tvrtke je Ranko Predović, aktualni direktor GIP Pionira. Prema podacima Poslovne Hrvatske, GIP Pionir je vrlo aktivan. U 2022. godini njegova aktiva iznosila je 80.3 milijuna eura, tekuća imovina 74.9 milijuna eura, kapital 34.9 milijuna eura, a tekuće obaveze oko 7.6 milijuna eura. Tvrtka je poznata i po "kapitalnom" poslu rušenja stare, pa izgradnje nove sljemenske žičare.

Ono što bi još trebalo razjasniti, a tiče se aktualnog vlasništva nad dvije Munisove čestice, je i to da su one u zemljišnim knjigama veće nego po katastru. Čestica koja je u katastru veličine 614 četvornih metara u zemljišnoj knjizi je 927 četvornih metara (vlasništvo Grada Zagreba 154, a GIP-a Pionir 773 četvorna metra). Druga Munisova čestica, koja je u katastru 93 četvorna metra, u zemljišnim knjigama je 840 četvornih metara (Grad Zagreb 772, a GIP Pionir 68 četvorna metra).

Vlasnica supruga predsjednika HDZ-a

Pažnju je privukla i jedna od četiri čestice u Blatu, gdje je također planirana nova crkva.

Prema katastru i zemljišnim knjigama, vlasnica parcele od 1454 četvorna metra je Ljiljana Hrkač, inače supruga predsjednika HDZ-a Novi Zagreb-zapad Dražena Hrkača. Parcela je dio od ukupno 8250 četvornih metara predviđenih za gradnju crkve, a nalazi se dvjestotinjak metara od kuće Hrkačevih. Samo sat, dva nakon što je vlada objavila da kreće u sklapanje sporazuma sa Zagrebačkom nadbiskupijom i Gradom Zagrebom, upravo je HDZ Novi Zagreb-zapad među prvima s oduševljenjem pozdravio potez vlade.

"Ponosni smo što će se od 10 novih crkvi u cijelom Zagrebu, njih čak četiri izgraditi upravo u našoj gradskoj četvrti (Botinec, Blato, Kajzerica, Podbrežje), a oduševljeni što će proslavljeni Vatreni i GNK Dinamo Zagreb napokon na Maksimiru dobiti stadion kakav zaslužuju! I kao dinamovci i kao katolici i kao Hrvati zahvaljujemo premijeru Andreju Plenkoviću i vicepremijeru Branku Bačiću, jer su razriješili dugogodišnji spor. Što je naša vlada obećala - to je i ispunila!" stoji u priopćenju HDZ-a Novi Zagreb-zapad na društvenim mrežama.

Dražen Hrkač je prije dva mjeseca postao i predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb-zapad, nakon što je Možemo! izgubio vlast u tom kvartu.

Crkva neće plaćati porez na poklonjeno zemljište

Grad Zagreb do objave Faktografova teksta nije odgovorio na upit tko je i kada odlučio koje se čestice otkupljuju, jesu li one usuglašene na relaciji vlada - Grad - Kaptol i u čijem mandatu te je li u izboru čestica sudjelovala aktualna gradska vlast. 

Prema sporazumu vlade i Grada Zagreba, država i Grad se obavezuju da će u roku od dvije godine stvoriti sve preduvjete za prijenos vlasništva nad zemljištem na 10 lokacija u Zagrebu, što uključuje pomoć pri ishođenju i izradi sve potrebne dokumentacije. Grad se posebno obavezao da zadrži prostorne planove za one dijelove gdje je već predviđena zona za vjerske objekte (zona D8), odnosno da se u prostornom planu osigura zona D8 tamo gdje ona ne postoji.

U slučaju da iz bilo kojeg razloga ne bude bilo moguće da država otkupi navedena zemljišta ili se ne budu mogli stvoriti drugi preduvjeti za izgradnju neke od planiranih crkava, država i Grad će "pristupiti daljnjim pregovorima kako bi se pronašla druga najbliža moguća lokacija".

Temelj za pomoć i kompenzaciju Katoličke crkve pronađen je u jednom od četiri tzv. Vatikanska ugovora, onom o gospodarskim pitanjima.

Zagrebačka nadbiskupija će snositi troškove pribavljanja potrebne dokumentacije i izgradnju novih vjerskih objekata, ali neće platiti porez na darovano zemljište. Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica propisano je da vjerska zajednica ne plaća porez na promet nekretnina kada stječe vjerske objekte ili zemljište za izgradnju vjerskih objekata bez obzira na način stjecanja tih nekretnina.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša za sada je samo kratko komentirao da će se nastojati da gradnja novih crkava u Zagrebu ide što prije. Oba sporazuma trebala bi biti potpisana do kraja ove godine.