CHRISTOPHERA Nolana mnogi smatraju jednim od najimpresivnijih i najzanimljivijih filmskih redatelja modernog doba.

Redatelj je pomeo ovogodišnje dodjele nagrada svojim posljednjim filmom, Oppenheimer. Dobio je nagrade za najboljeg redatelja, najboljeg glumca i najbolji film na Zlatnim globusima, a Nolan je proglašen najboljim redateljem i na Critic's Choice Awards.

Kao i svaki filmofil, Nolan ima svoje favorite. Ako ste očekivali da će neki od njih biti blockbusteri, razočarat ćete se. Na njegov rad uvelike su utjecali dosta stari, ali sjajni filmovi za koje mnogi nisu ni čuli.

Heat (Michael Mann, 1995.)

Heat (Vrućina) Michaela Manna je klasični kriminalistički triler iz 1995. godine. Radnja se vrti oko dva glavna lika: iskusnog pljačkaša Neila McCauleyja, kojeg glumi Robert De Niro, i upornog detektiva LAPD-a, Vincenta Hannu, kojeg tumači Al Pacino. McCauley vodi profesionalnu bandu pljačkaša i planira posljednju veliku pljačku prije povlačenja, ali Hanna ga pažljivo prati. Tijekom filma, njihovi se putevi križaju u nekoliko napetih scena, uključujući čuvenu scenu u kafiću gdje se suočavaju licem u lice, raspravljajući o svojim filozofijama i životnim izborima.

Govoreći o tome kako se uhvatio u koštac s ogromnim zadatkom vraćanja Batmana iz zaborava sa svojom trilogijom Mračni vitez, Christopher Nolan pohvalio je ovaj film zbog njegovog opsega, rekavši da je itekako utjecao na njega.

"Jedan od najvećih epskih filmova koje sam ikada vidio je Heat Michaela Manna. To je prava priča iz Los Angelesa", izjavio je Nolan.

Blade Runner (Ridley Scott, 1982.)

Kao i s vraćanjem Batmana na velika platna, Nolan je također naišao na sličan problem s ponovnim stvaranjem grada Gothama. Stoga se inspirirao Ridleyjevim Blade Runnerom kako bi grad učinio što stvarnijim.

"Blade Runner zapravo je jedan od najuspješnijih filmova svih vremena u smislu konstruiranja stvarnosti pomoću setova", objasnio je Nolan.

Blade Runner je znanstveno-fantastični film temeljen na romanu Do Androids Dream of Electric Sheep? Philipa K. Dicka. Film je postavljen u distopijski Los Angeles 2019. godine i prati Ricka Deckarda (Harrison Ford), bivšeg policajca poznatog kao Blade Runner, čija je zadaća loviti i eliminirati pobunjene replikante - bioinženjerski napredne androide koji izgledaju i djeluju gotovo identično ljudima.

Radnja počinje kada se grupa replikanata, predvođena karizmatičnim Royem Battyjem (Rutger Hauer), vraća na Zemlju s ciljem produljenja svog ograničenog vijeka trajanja. Replikanti su stvoreni za rad u opasnim i nehumanim uvjetima na vanzemaljskim kolonijama, ali bune se protiv svojih stvaratelja, tražeći jednakost i pravo na život. Deckard je prisiljen izaći iz mirovine kako bi se suočio s ovom prijetnjom. Kroz svoju potragu, Deckard se zaljubljuje u Rachel (Sean Young), replikanta sa sofisticiranim emocijama i sjećanjima, što ga dovodi do sumnje u moralnost i pravdu svog zadatka.

Metropolis (Fritz Lang, 1927.) i The Testament of Dr. Mabuse (Fritz Lang, 1933.)

Iako je Batman Begins bio uspješan, to nije bilo ništa u usporedbi s pozitivnim kritikama koje je dobio nastavak, The Dark Knight, u kojem je Heath Ledger savršeno utjelovio Jokera. Dio lika inspiriran je njemačkim ekspresionističkim filmom Metropolis Fritza Langa, kao i njegovim filmom The Testament of Dr. Mabuse.

Nolan je pohvalio oba filma i rekao da su "temelj istraživanja za svakoga tko pokušava stvoriti superzlikovca".

Metropolis smatra se remek-djelom rane kinematografije i jednim od prvih velikih ostvarenja u žanru znanstvene fantastike. Radnja filma postavljena je u futuristički grad Metropolis, u distopijskom društvu gdje postoji ogroman jaz između bogatih i siromašnih.

Visoka elita živi u luksuzu na površini, dok radnici vode težak život pod zemljom upravljajući masivnim mašinama koje napajaju grad. Glavni lik, Freder, sin vladara grada Joha Fredersena, nezadovoljan je nepravdom koju vidi u društvu. Frederova perspektiva mijenja se kada susreće Mariju, vođu radnika, i zaljubljuje se u nju.

The Testament of Dr. Mabuse je kriminalistički triler i nastavak Langovog ranijeg filma Dr. Mabuse, the Gambler. Radnja prati Dr. Mabusea koji je, nakon događaja iz prvog filma, završio u ludnici.

Unatoč tome što je mentalno bolestan i neprestano halucinira, Mabuse uspijeva napisati svoj testament - detaljan plan za stvaranje anarhije i zločina, usmjeren na stvaranje novog društvenog poretka pod njegovom kontrolom.

2001: A Space Odyssey (Stanley Kubrick, 1968.)

Budući da se Nolan često bavi znanstvenom fantastikom, ne čudi što je inspiraciju pronašao u filmu 2001: A Space Odyssey, ponajviše za svoj film Interstellar iz 2014. godine.

"Ne možete se pretvarati da 2001: A Space Odyssey ne postoji dok radite Interstellar", rekao je Nolan.

2001: A Space Odyssey epski je znanstveno-fantastični film poznat po svojoj ambicioznoj priči, inovativnim vizualnim efektima, minimalističkim dijalozima i simboličkim temama.

Film se sastoji od nekoliko međusobno povezanih segmenata, počevši s The Dawn of Man, gdje se prikazuje kako prapovijesni hominidi otkrivaju upotrebu alata nakon susreta s misterioznim crnim monolitom. Ovaj monolit, koji se pojavljuje kroz cijeli film, predstavlja naprednu izvanzemaljsku inteligenciju koja utječe na evoluciju čovječanstva.

Sljedeći segment radnju premješta u budućnost, gdje je monolit pronađen na Mjesecu, a njegovo otkriće pokreće signal prema Jupiteru. To dovodi do misije na Jupiter s posadom koju čine astronauti Dave Bowman i Frank Poole te umjetna inteligencija HAL 9000, koja upravlja svemirskim brodom Discovery.

Film se zatim usredotočuje na odnos između posade i HAL-a koji postaje nepouzdan i počinje pokazivati znakove defektne logike i autonomnog ponašanja, dovodeći do smrtonosnog sukoba. Bowman uspijeva deaktivirati HAL-a i nastavlja sam put prema Jupiteru.

Završni dio filma, Jupiter and Beyond the Infinite, prikazuje Bowmanovo susretanje s još jednim monolitom u orbiti Jupitera. Ovdje film prelazi u seriju vizualno apstraktnih i psihodeličnih scena koje prikazuju Bowmanovo putovanje kroz neku vrstu svemirskog portala. To ga dovodi do serije bizarnih iskustava, uključujući susret sa starijim verzijama samog sebe.

Film završava enigmatičnom scenom u kojoj se Bowman transformira u Star Child, biće nalik fetusu koje lebdi iznad Zemlje, sugerirajući novu fazu evolucije čovječanstva.

The Right Stuff (Philip Kaufman, 1983.)

The Right Stuff bio je toliko dobar Nolanu da je inzistirao da ga cijela ekipa pogleda prije snimanja Interstellara, jer ga je smatrao gotovo savršenim.

"Drugi film koji bih morao istaknuti je The Right Stuff. To je gotovo savršeno napravljen film", izjavio je Nolan.

Film se temelji na istoimenom romanu Toma Wolfea te opisuje ranu povijest američkog svemirskog programa i priču o prvih sedam astronauta odabranih za Project Mercury, prvi čovjekov let u svemir od strane SAD-a.

Speed (Jan de Bont, 1994.)

Speed (Brzina) ima jednostavan koncept - Keanu Reeves mora poraziti terorista koji je skovao plan prema kojem će javni autobus eksplodirati ako ne održava određenu brzinu. Nolan je film opisao kao napet, a koristio ga je da unese strah, iščekivanje i napetost u svoj film Dunkirk.

Chariots of Fire (Hugh Hudson, 1981.)

Za Dunkirk, Nolan se također nadahnuo britanskim klasikom, Chariots of Fire (Vatrene kočije), kako bi stvorio savršeno napetu atmosferu koristeći zvuk i vizualni sjaj.

"Vizualna raskoš, isprepleteni narativi i agresivno anakronistička glazba 'Vatrenih kočija' spojeni su kako bi stvorili remek-djelo", opisao je Nolan.

Chariots of Fire je britanski povijesni sportski film iz 1981. godine. Film je zasnovan na istinitoj priči o dvojici britanskih trkača, Haroldu Abrahamsu i Ericu Liddellu, koji su se natjecali na Olimpijskim igrama 1924. godine u Parizu.

Lawrence of Arabia (David Lean, 1962.)

Na kraju, Nolan je također pohvalio Lawrence of Arabia Davida Leana jer mu je pružio nešto drugačije iskustvo u kinu. Nolan je za svoje filmove rekao da se snimaju za filmsko platno i da bi ih publika, za najbolji doživljaj, trebala pogledati u kinu.

Lawrence of Arabia je biografska priča o Thomasu Edwardu Lawrenceu, britanskom časniku poznatom po svojoj ulozi tijekom Arapskog ustanka protiv Osmanskog Carstva tijekom Prvog svjetskog rata. Glavnu ulogu T.E. Lawrencea igra Peter O'Toole.