U KRAŠEVIM ukrasnim bombonima slovenski je Zdravstveni inspektorat pronašao aditiv E123 – Amaranth koji prema važećem pravilniku o aditivima za prehrambene namirinice u Sloveniji nije dopušten.

Zbog toga je slovenski Inspektorat preporučio potrošačima da ne koriste navedeni proizvod, te da ga vrate trgovinama gdje je kupljen ili uvozniku Kraševih proizvoda za Sloveniju, Kraš-commercu iz Novog Mesta.

Inače, navedeni aditiv nalazi se, između ostalog, u crvenom kavijaru i alkoholnim pićima - konkretno vinima za aperitiv, bitter sodi i bitter vinu, a zabranjen je u SAD-u, Rusiji, Norveškoj, Austriji...

Pojašnjenje ovog poteza slovenskih susjeda potražili smo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kod mr. Marijana Katalenića, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost namirnica, koji u osnovi smatra da se radi o formalnoj pogrešci, tj. o razlici trenutno važećih pravilnika o aditivima u prehrambenim proizvodima koji su na snazi u Hrvatskoj i EU.

Prema Kataleniću, Europska je unija svojim pravilnikom postavila minimalne uvjete za proizvode koji koriste umjetna bojila namirnica, a budući da Hrvatska nije u EU, domaći je pravilnik usklađen na svjetskoj razini koja je, moglo bi se reći, nešto tolerantnija.

Tako se sporni ukrasni bomboni, kao i ostali prozivodi, koji sadrže navedeni aditiv, mogu bez problema prodavati i kupovati u Hrvatskoj, i primjerice u susjednoj BiH, no u Sloveniji to ne vrijedi budući je tamo na snazi Pravilnik EU o aditivima, koji opet nije potpuno jednak za cijelo područje Unije.

Ing. Katalenić je pojasnio kako je prema posljednjem važećem pravilniku dozvoljena količina unosa namirnica s Amaranth aditivom 0,8 miligrama po kilogramu tjelesne težine (za osobu težine 70 kilograma iznosi 56 miligrama) i to na dnevnoj bazi, a jedan sporni Krašev bombončić sadrži 0,0017 miligrama Amarantha.

Prema tome da bi osoba težine 70 kg zadovoljila maksimalnu dozvoljenu količina konzumiranog aditiva u jednom danu, trebala bi za 17 grama Amarantha pojesti oko 10.000 bombončića, dok bi za gornju granicu trebala pojesti oko 33.000 bombončića, što je u normalnim prehrambenim navikama nemoguće.

Inače Codex Alimentarius u dokumentu CL 2002744-FAC  od listopada 2002., predlaže korištenje E123 Amarantha u 41 grupi proizvoda u količini od 100 - 300 mg /kg proizvoda. Među popisom tih proizvoda nalaze se i bomboni te ukrasi za slastice (grupa proizvoda  05.2), te grupa proizvoda za dekoraciju (05.4) za pekarske proizvode, toppinge i slatke umake (300 mg/kg proizvoda).

Prema statistikama EU, te informacijama Odjela za lijekove Ministarstva zdravstva Italije (Opinion on Toxicological Data on Colouring Agents for Medical Products: Erythrosin adopted by the Scinetific Committee on medical Products and Medical Devices od 21. listopada 1998.g),  navodi se uporaba E123 u čak 380 farmaceutskih proizvoda u EU i to sa sadržajem od 0.3 mg/kapsuli ili 0.01 – 0.6 mg/ml sirupa, kapi ili sl. To znači da niti u EU nisu isti kriteriji za korištenje E123.

Kako se Amaranth obično ne koristi kao samostalno bojilo niti se tako prodaje, tim je manji unos iz proizvoda u koje se dodaje. Posebno se to odnosi na proizvode za dekoraciju gdje su namirnice obojane različitim bojama, a ne samo Amaranthom.

Na upit o potezu Slovenaca, u Krašu su ukratko odgovorili da se jednostavno radi o primjeni različitih vrsta pravilnika, te da svaka država donosi i koristi svoj pravilnik koji uređuje prema vlastitom zakonodavstvu. Kraš naime radi prema pravilniku Codex Alimentarius.

U cijeloj priči treba spomenuti da je HZJZ nekoliko puta vraćao slovenske proizvode koji su sadržavali nedopuštene aditive. Tako se, doznajemo iz Zavoda, nedavno dogodio slučaj sa sokovima slovenskog proizvođača koji su zbog nedopuštenih aditiva E102 i E110 bili vraćeni u "Deželu“.

Ing. Katalenić napominje da se slučaj s aditivima bespotrebno napuhuje, te da su potrošači maksimalno zaštićeni o čemu svjedoči činjenica da na legalnom tržištu nema proizvoda štetnih po zdravlje.

U Hrvatskoj je trenutno na snazi Codex Alimentarius koji je 1963. godine donijela Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih Naroda u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), a kojim su postavljeni standardi i pravilnici o zdravstveno ispravnom plasiranju namirnica na tržište.

Prema javno dostupnim podacima aditiv Amaranth je u većim količinama kancerogen, te u određenim kombinacijama s nekim drugim prehrambenim proizvodima izaziva astmu, neurodermitis i hiperaktivnost.

U nekim zemljama u kojim je dozvoljena upotreba dotičnog aditiva preporuča se izbjegavanje njegovog korištenja u bezalkoholnim pićima, i to zbog straha da bi zbog pretjerane konzumacije istih moglo doći do zdravstvenih problema.

Očito je da će se zbog neusuglašenosti pravila o aditivima ne svjetskoj razini ovo pitanje morati dodatno rješavati, a hrvatskim izvoznicima ne preostaje drugo nego poštivanje propisa zemalja u koje izvoze proizvode, a isto pravilo vrijedi za strane uvoznike, jer Hrvatska u sklopu zaštite potrošača zahtijeva europske standarde kvalitete namirnica.

I.K., N.B.