POPULISTIČKE i "antieuropske" stranke mogle bi ostvariti velike uspjehe na europarlamentarnih izborima u lipnju, a to bi moglo poremetiti ravnotežu u EU, funkcioniranje institucija te europsko društvo okrenuti prema radikalnijim desnim politikama. Pokazuje to posljednje istraživanje temeljeno na anketama u državama članica, piše Guardian.

Istraživanja javnog mnijenja, u kombinaciji s modeliranjem rezultata nacionalnih stranaka na prošlim izborima za Europski parlament, pokazuju da bi radikalne desničarske stranke na predstojećim izborima mogle ostvariti najviše mandata u čak devet zemalja. Među njima su primjerice Austrija, Francuska i Poljska.

Desni populisti prvi u devet EU zemalja

Desničarima se predviđa drugo ili treće mjesto u još devet zemalja, uključujući Njemačku, Španjolsku, Portugal i Švedsku, a sve zajedno moglo bi prvi puta dovesti do desne koalicije koja bi imala apsolutno većinu u EU parlamentu. Takva koalicija podrazumijevala bi suradnju između demokršćanskih, konzervativnih te radikalno desnih stranaka i zastupnika u Europskom parlamentu.

Analiza bi trebala "poslužiti kao poziv na uzbunu europskim političarima o tome što je na kocki" na nadolazećim izborima, rekli su politolozi Simon Hix i Kevin Cunningham, autori izvješća koje je objavilo Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR). .

Istraživači su rekli kako su implikacije glasanja dalekosežne, tvrdeći da bi sljedeći Europski parlament mogao blokirati zakone o europskom zelenom sporazumu i zauzeti oštriji stav prema drugim područjima suvereniteta EU-a, uključujući migracije, pitanje proširenja Unije te potporu Ukrajini.

Moguća su i unutarpolitičke turbulencije u samim državama, s obzirom da jača utjecaj stranaka koje pokušavaju ograničiti utjecaj EU-a iznutra". Među njima su primjerice Mađarska, Italija, Slovačka, Švedska, a moguće i Nizozemska ako desni populist Geert Wilders postane premijer.

Mogući povratak Donalda Trumpa u SAD-u i desno orijentirana koalicija u Europskom parlamentu mogli bi rezultirati odbacivanjem "strateške međuovisnosti i međunarodnih partnerstava u obrani europskih interesa i vrijednosti", upozorili su.

Pad velikih stranaka

Projekcije pokazuju da će glavne političke skupine u parlamentu, Europska pučka stranka desnog centra (EPP), Socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D), centristička Renew Europe (RE) i Zeleni (G/EFA) osvojiti manje mjesta u Europskom parlamentu.

Ljevica i populistička desnica bit će glavni pobjednici, uključujući Skupinu europskih konzervativaca i reformista (ECR) i krajnje desne Identitet i demokraciju (ID) te s realnom mogućnošću da po prvi put uđu u većinsku koaliciju.

Iako se čini da će pučani (EPP) ostati najbrojnija grupacija te da će zadržati svoju moć kreiranja glavnih politika i odluke o izboru sljedećeg predsjednika Europske komisije, istraživači naglašavaju da će populisti, osobito s radikalne desnice, imati veći utjecaj nego ikada prije.

Njihovi će glasovi imati najveću težinu u nekoliko država članica osnivača, pokazuje anketa, pri čemu se predviđa da će Braća Italije Giorgie Meloni povećati broj zastupnika u Europskom parlamentu na 27, a Nacionalna fronta Marine Le Pen na putu je da osvoji rekordnih 25 mjesta.

U Austriji se predviđa da će radikalno desna Slobodarska stranka (FPÖ) povećati svoj ukupni broj zastupnika u Europskom parlamentu na šest, dok će u Njemačkoj krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) vjerojatno udvostručiti svoju zastupljenost u parlamentu od 705 mjesta na 19 .

Populističke euroskeptične stranke vjerojatno će biti prve u Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Slovačkoj, a druge ili treće u Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Latviji, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedska.

Moguća većinska desna koalicija

Kao rezultat toga, predviđa se da će krajnje desna grupacija ID dobiti 40 mjesta više, ukupno 98, što bi je moglo učiniti čini trećom političkom snagom u parlamentu i otvoriti mogućnost koalicije "populističke desnice" (EPP, ECR, i ID) s 49% zastupnika u novom sastavu parlamenta.

Ankete i modeliranja sugeriraju da će trenutna koalicija "lijevog centra" (S&D, G/EFA i ljevica) doživjeti pad broja zastupnika u Europskom parlamentu na 33% s 36%.

Autori izvješća primijetili su da bi uloga mađarske stranke Fidesz mogla biti ključna, trenutačno nezavisna stranka premijera Viktora Orbána mogla bi osvojiti 14 mjesta te bi pridruživanjem nacionalno-konzervativnoj grupaciji ECR-a mogla postati treća najjača skupina u parlamentu.

U tom bi slučaju ECR i ID zajedno imali gotovo 25% zastupnika u Europskom parlamentu, više od EPP-a i S&D-a. Postojeća velika koalicija glavnih stranaka (EPP, S&D i RE), u međuvremenu bi mogla da će pasti s ukupno 60% zastupnika na 54%.

Istraživanje: Ugrožena zaštita okoliša, podrška Ukrajini, vladavina prava

Autori izvješća rekli su da bi najveće i najopasnije implikacije novog sastava parlamenta mogle biti u politici zaštite okoliša, gdje su S&D, RE i ljevica bili prilično aktivni. Nova desna koalicija takve bi planove i napore definitivno ugrozila.

Autori su pozvali vodeće europske političare da se suoče s trendovima koji pokreću trenutne obrasce glasovanja u Europi te da predlože jasne i razumne politike za Europu koja se nalazi u sve napetijoj i opasnijoj geopolitičkoj klimi.

"Izbori u lipnju, za one koji žele vidjeti globalniju Europu, trebali bi se odnositi na očuvanje i jačanje položaja EU-a", rekao je Hix, stručnjak za komparativnu politiku na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci.

“Kampanje bi građanima trebale dati razloga za optimizam. Trebale bi govoriti o prednostima multilateralizma. I trebale bi jasno dati do znanja, da u ključnim pitanjima koja se odnose na demokraciju i vladavinu prava, oni na političkim marginama nisu rješenje za kompleksne probleme s kojima se Europa suočava, već upravo suprotno. Odgovorni političari trebali bi pokazati kako su oni ti koji su spremni zaista zaštititi temeljna europska prava i stečevine”, zaključio je Hix.