HRVATSKE željeznice godinama se nalaze na listi najgorih u Europi po učinkovitosti, a posljednja mjesta zauzimaju i kada su u pitanju ulaganja u željezničku infrastrukturu. Uz zastarjele kolodvore, neobnovljene pruge i lošu infrastrukturu, ovaj putnički prijevoz prepoznat je po kašnjenju vlakova.

Na društvenim mrežama putnici često ostavljaju sarkastične komentare na račun HŽ-a, a više ih iznenađuje točnost vlakova od samog kašnjenja. Stoga im to ne predstavlja nikakvu novost, no mnogi ne znaju kako im HŽ duguje povrat dijela troškova za vožnju kojom nisu stigli na vrijeme na odredište. 

Vlakovi kasnili 112 dana. Kolika je naknada?

Prošle su godine putnički vlakovi ukupno kasnili 112 dana, što je oko 2600 sati. Iz Hrvatskih željeznica kazali su kako su za 200 putnika isplatili naknadu u iznosu od 1787 eura. I to sve zbog uredbe Europskog vijeća koja je na snazi posljednje tri godine. 

No, naknadu za kašnjenje mogu ostvariti samo putnici čija je karta iznosila više od 4 eura, a visina naknade ovisit će o dužini čekanja. Kako biste ostvarili pravo na naknadu, vlak treba kasniti minimalno sat vremena, a naknada će biti isplaćena u visini od 25% cijene karte. Za kašnjenja dulja od dva sata, naknada se isplaćuje za pola iznosa od karte. 

Detalji o naknadi nalaze se na web stranici ovog putničkog prijevoznika, koju putnici rijetko posjećuju, zbog čega iz Udruge potrošača smatraju kako se njihova prava trebaju jasno istaknuti prilikom prodaje karata s obzirom na česta kašnjenja. 

Iako je naknada osigurana za kašnjenja dulja od sat vremena, iz Udruge ističu kako putnicima poteškoće stvaraju i kraća kašnjenja, zbog kojih se ne mogu pouzdati u HŽ pa često odustaju od ovog načina prijevoza. 

"Putnici se više žale na autobusni i zračni prijevoz, a osim kašnjenja kada su u pitanju vlakovi, putnici su se suočili i s nedolaskom vlaka na njihovu stanicu. Naime, prošle godine požalili su nam se kako im je prodana karta za vlak kojeg nije ni bilo. Putnicima nisu htjeli zamijeniti kartu pa smo morali reagirati.

Nismo zadovoljni ni uredbom kojom se određuje visina naknade. Smatramo kako su te naknade male, zbog čega putnici često ne potražuju svoja prava. Treba ih povećati kao i pojednostavniti proceduru”, ispričala je predsjednica Ana Knežević, koja ima dojam kako se Hrvati sve manje voze vlakom. 

"Od Zagreba do Osijeka vozila sam se sedam sati. To je katastrofa"

Smatra kako je glavni razlog za to kašnjenje, u koje se imala prilike i sama uvjeriti više puta. No, priča kako joj se i dogodilo da se vlak zaustavi tijekom puta, a da im kondukter ne zna reći što se događa ni koliko će trajati.

"Prije dvije godine samo se od Zagreba do Osijeka vozila sedam sati. Iako mi se nije žurilo, to je katastrofa. Tu je ravna pruga, stvarno bi trebali puno prije stići. U Japanu bi bili za pola sata, ali mi se ne možemo s njima uspoređivati.”

HŽ: Razlozi kašnjenja su radovi

Iz HŽ-a kažu kako je usluge prijevoza prošle godine koristilo oko 23.8 milijuna putnika, dok ih je tek 200 podnijelo zahtjev za kašnjenje vlakova. Kao obrazloženje nedolaska na vrijeme na odredište iz HŽ-a ističu radove.

"Najčešći razlozi kašnjenja su radovi na dionicama pruge, zbog kojih se uvodi zamjenski autobusni prijevoz. S obzirom na to da je prijevozni put cestom u većini slučajeva dulji nego prugom, dolazi do kašnjenja koja se reflektiraju i na polaske vlakova u nastavku putovanju. 

Uz to, tijekom radova na dvokolosiječnim prugama promet se odvija jednokolosiječno, što također dovodi do kašnjenja. Zbog stanja infrastrukture, HŽ Infrastruktura uvodi vožnje smanjenom brzinom, zbog kojih također dolazi do kašnjenja. Uz navedene razloge, do kašnjenja dolazi i zbog izvanrednih događaja i kvarova vozila”, poručili su. 

Kada je u pitanju brzina, na pojedinim dionicama vlakovi ne prelaze 40 km/h, a iz HŽ-a kažu kako im je cilj da se na njima uskoro vozi dvostruko brže, a na nekim dionicama čak i do 160 km/h. Međutim, kada bi hrvatski vlakovi dostigli tu brzinu, i dalje bi dvostruko više zaostajali za najmodernijim željeznicama u Europi, gdje vlakovi voze i do 350 km/h. 

Profesor: Za dostizanje najrazvijenijih željeznica bit će potrebno 30 godina

O razlozima kašnjenja vlakova u putničkom prijevozu razgovarali smo s Mladenom Nikšićem, profesorom Zagrebačkog fakulteta prometnih znanosti, koji je za Index otkrio koliko je godina potrebno da Hrvatska dostigne razinu razvijenosti modernih europskih željeznica. 

"Najčešći razlozi za kašnjenje vlakova su radovi na pruzi jer se trenutno izvode remonti i gradnje novih pruga te održavanje postojećih pruga na brojnim lokacijama. Drugi je problem što je većina naših pruga jednokolosiječna pa kad dođe do nekog zastoja, nesreće, kvara na pruzi ili izvođenja radova na infrastrukturi, staje promet u oba smjera i nastaju zastoji jer se promet ne može odvijati po drugom kolosijeku kao što je to slučaj kod dvokolosiječnih pruga”, rekao je profesor Nikšić te dodao kako godinama nije ulagano u željezničku infrastrukturu. 

Prema izvještaju svjetske okolišne organizacije Greenpeacea, Hrvatska je u zadnjih 30 godina uložila šest puta više u ceste nego u željeznicu i po tom omjeru ulaganja među najgorima je u Europi. Mreža autocesta povećala se za čak 334%, dok se željeznička smanjila za četiri posto.

Kako bi dostigla najmodernije željeznice Europe, poput onih u Njemačkoj ili Švicarskoj, Hrvatskoj je, kaže, potrebno nekoliko desetljeća. 

"Za dostizanje razine razvijenosti željeznica kao u najrazvijenijim zemlja bit će potrebno 20-30 godina, ali nije dovoljno samo izgraditi infrastrukturu i nabaviti nove vlakove, već je potrebno privući putnike na korištenje željeznice, kao i korisnike u teretnom prijevozu, da umjesto cestovnog prometa koriste željeznicu. U tom smislu ide i politika Europske unije”, zaključio je.