ELEKTRONIČKO seksualno nasilje u Hrvatskoj u značajnom je porastu posebno nakon pandemije, a istraživanja pokazuju i kako je iskustvo online seksualnog uznemiravanja imalo 93 posto srednjoškolaca, istaknuto je na konferenciji "Šutnja je teret - glasno protiv seksualnog nasilja".

Konferencija je u srijedu okupila više od 300 sudionika, predstavnika institucija, odgojno-obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i stručne javnosti, a organizirana je u okviru EU projekta "Seksualno nasilje - edukacijski i preventivni program online (SNAP)".

"Možemo govoriti o tome da danas gotovo nema djeteta koje nije primilo neke neželjene seksualne sadržaje putem interneta. Kroz programe učimo djecu kako odgovorno koristiti društvene mreže" , istaknula je socijalna pedagoginja i voditeljica preventivne kampanje Ženska soba Kristina Mihaljević, dodavši kako je uznemiravanje djece današnja realnost.

Posljednje veliko istraživanje provedeno u Hrvatskoj, koji je provodio Centar za sigurniji internet, je pokazalo da je 93 posto srednjoškolske djece imalo iskustva nekog oblika seksualnog uznemiravanja online, istaknuto je na konferenciji.

Gabelica Šupljika: Svako peto dijete trpi seksualno nasilje

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika podsjetila je kako prema podacima Vijeća Europe još uvijek svako peto dijete trpi seksualno nasilje. Odgovor društva i institucija, kaže, još uvijek nije dovoljno poticajan u odupiranju tom nasilju.

"Djeca ne dobivaju poruku da društvo reagira brzo i oštro. Procesi su dugotrajni, kazne na počinitelje su premale, provjere za ljude koji rade s djecom nisu dostatne", poručila je.

Istaknuta je važnost aktivnog uključivanja mladih u nužnost provedbe programa prevencije seksualnog nasilja u odgojno - obrazovnim ustanovama. Stoga je dio kampanje koja je počela u ožujku 2024. odrađen putem društvenih mreža senzibiliziranjem javnosti na temu seksualnog nasilja nad djecom, a drugi dio kampanje uključivanjem mladih u projekt. 

"Ako pokazujemo da smo spremni pričati o seksualnom nasilju i da vjerujemo i djeci i odraslima koji su preživjeli ovaj oblik nasilja onda je i veća vjerojatnost da će nam se djeca povjeriti", poručili su organizatori. 

"Često nemamo osjećaj da se sve radi u najboljem interesu djeteta, što bi trebao biti prioritet. Poražavajući je podatak da nemamo obvezne programe prevencija u školama. Odgovor nadležnih institucija još uvijek je spor", rekla je Mihaljević dodavši da se posljednjih 10 godina ipak bilježi pozitivan pomak. 

"Većina djece obično su zlostavljana u krugu najbližih"

U Hrvatskoj se tako u SNAP program prevencije, koji nije obvezan ali je odobren od Ministarstva, uključilo između 150 i 200 osnovnih i srednjih škola.

"Većina djece obično su zlostavljana u krugu najbližih, što je najgora informacija i najgori kontekst. Neka djeca kad se radi o nametljivom ponašanju i seksualnim aluzijama, ne prepoznaju to kao nasilje, ali su uglavnom svjesni da je ono što im se događa strašno, a zbog straha šute", navela je Gabelica Šupljika.

U okviru Ženske sobe djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja, jedini specijalizirani servis za osobe koje su preživjele bilo koji oblike seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj. U okviru centra pružaju se besplatne usluge za punoljetne osobe i djecu od 16 godina. Sve osobe se Centru mogu obratiti telefonom na 01/6119444, emailom savjetovalište@ženska soba ili osobno.