HONG Kong važno je gospodarsko središte u južnoj Kini. Smješten je na istoimenom otoku, nedaleko od obale Kouluna. Tijekom 19. stoljeća dobiva na velikoj važnosti. Tada se u Kini događaju opijumski ratovi - niz sukoba između Ujedinjenog Kraljevstva i Kine. Velika je Britanija okupirala otok i natjerala kineske vlasti da ga prepuste njima. Međutim, prema sporazumu iz 19. stoljeća, isti je otok trebalo vratiti Kini 1997. godine, a 1. srpnja te godine Britanija je predala Hong Kong Kini.

Velika Britanija osvojila je kineska područja u nasilnim Opijumskim ratovima

Britanska vlast u području Hong Konga započela je sredinom 19. stoljeća, a do kraja istog stoljeća Britanci su okupirali i oteli Kini dodatne teritorije, uključujući poluotok Koulun i ostatak regije Ljudžu, odnosno Guangdong. 1898. Britanci pritišću Kinu da potpiše ugovor u kojem predaju cijeli teritorij Ujedinjenom Kraljevstvu na 99 godina. Pitanje Hong Konga riješeno je ranije i u tom ugovoru je pisalo da Britanija ima vlast nad otokom „zauvijek“.

Tijekom hladnog rata Kina postaje sve relevantnija sila čije se želje više ne mogu ignorirati. Završava svoj građanski rat do 1949. godine te u vanjskoj politici traži povrat svojih starih posjeda. U isto vrijeme moć Britanskog Carstva slabi te se ono raspada. Do kraja hladnog rata Britanija je izgubila sve svoje posjede u Aziji i Africi.

Počinju pregovori

Uskoro se približava 1997. godina, a Kina broji dane kada će isteći ugovor o britanskoj vlasti u južnoj Kini. Kada na britansko čelo stupa Margaret Thatcher, ona ulazi u pregovore s Kinom da vidi što se može napraviti. Kinesko stajalište bilo je vrlo jasno: Britanija se treba totalno povući iz Ljudžu regije te prepustiti stare posjede Kini.

Velika Britanija pokušala je nagovoriti kineske vlasti da joj da razne ustupke, što je kulminirao predstavljanjem Macau plana, gdje bi britanska vlast nastavila voditi Hong Kong i regiju uz kinesko dopuštenje i kontrolu.

Dakle, premda se ugovor iz 1898. godine nije ticao Hong Konga, već ostatka regije, Kina je tražila da joj Britanci vrate sve. Kako su pregovori završili? Čistom kineskom pobjedom. Velika Britanija nije zapravo mogla diktirati nikakve uvjete Kini u vremenu kasnog 20. stoljeća. Tada je Kina priznata država kao komunistička sila na Dalekom istoku, a njena ekonomija i vojska postale su među najjačima u svijetu. Tijekom pregovora kineske su vlasti htjele pokazati Britancima da su svjesni te činjenice.

Kada im je britanska delegacija predstavila niz rješenja, gdje ni jedno nije bilo potpuna predaja područja Kini, kineske su vlasti samo izjavile da, ako pregovori propadnu, Kina će lako poslati vojsku da obavi posao koji nije u stanju obaviti britanska delegacija. Tako je od 1. srpnja 1997. godine Hong Kong i ostatak regije u rukama Kine, premda je Kina odlučila poštovati kapitalistički sustav u Hong Kongu, kao što se i obvezala ne zadirati u njihovo zakonodavstvo idućih 50 godina.

Događaj se u Kini slavi jer predstavlja simbol pobjede nad imperijalizmom koji je uništio kinesko društvo u 19. stoljeću. U kineskim školama djeca uče o „stoljeću sramote“, periodu koji počinje u 19. stoljeću i označava vrijeme kada su Kinu opetovano ponižavale i masivno iskorištavale strane sile. Stoljeće poniženja završilo je tek 1949. godine kada završava Kineski građanski rat.

Za Britance je predaja Hong Konga značila i službeni kraj Britanskog Carstva. Britanci su se ponosili nekad najmoćnijom državom na svijetu koja je nakon dva svjetska rata izgubila svoj svjetski utjecaj i bila natjerana na mnoge ustupke koje su dovele i do raspada Carstva. Hong Kong bio je zadnji takav posjed koji su izgubili.