Ovo su hrvatska mjesta u kojima je demografski krah najgori
DOK SE HRVATSKA suočava s jednom od najgorih požarnih sezona u povijesti, u tišini se događa daleko veća tragedija. Njene negativne posljedice nisu odmah uočive, ali u budućnosti će destruktivnost tog problema za sigurnost, gospodarstvo, tržište rada, mirovinski i zdravstveni sustav biti golema.
Demografsko odumiranje nije samo apstraktna činjenica nego put u sigurno pogoršavanje svih aspekata života. U Hrvatskoj je prošle godine nastavljeno drastično opadanje ukupnog broja rođenih, a u velikoj većini gradova i općina broj umrlih premašuje broj rođenih, negdje i nekoliko puta.
U nekim općinama višestruko veći broj umrlih nego rođenih
Od ukupno 556 gradova i općina u Hrvatskoj (sa Zagrebom), prošle godine je samo njih 43 zabilježilo veći broj rođenih od broja umrlih.U čak 39 posto je zabilježeno dvostruko više umrlih od rođenih. U nekima je broj umrlih bio peterostruko, šesterostruko i višestruko veći od broja rođenih.
Veća mjesta s prirodnim prirastom su 2023. bila rijetkost, a od središta županija nijedno nije zabilježilo više rođenih od umrlih. Najbliže tome su došli Čakovec s 92.5 rođenih na 100 umrlih i Zadar sa 79 rođenih na 100 umrlih.
U nekim općinama je situacija toliko dramatična da na svako rođeno dijete umre između 7 i 10 osoba. Unešić, Žumberak, Trpanj, Majur i Grožnjan imaju najgori omjer rođenih i umrlih, s manje od jednog rođenja na 10 smrti. Ukupno je 218 gradova i općina imalo dvostruko i višestruko veći broj umrlih od rođenih.
Pozitivni primjeri su rijetkost
Postoje i pozitivni primjeri, ali su rijetkost. Najbolje demografske rezultate su 2023. ostvarili Zadvarje (dvostruko više rođenih od umrlih, tj. vitalni indeks 200), Pojezerje (vitalni indeks 185.7), Sveti Petar u Šumi (vitalni indeks 180), Voćin (vitalni indeks 171.4), Pribislavec (vitalni indeks 169.9) i Podstrana (vitalni indeks 155).
Od gradova su samo četiri imala veći broj rođenih nego umrlih. To su Imotski, Solin, Metković i Sinj. Zagreb je s vitalnim indeksom od 77.5 imao 77.5 rođenih na 100 umrlih, Split 62.7 rođenih na 100 umrlih, Osijek 63.6 rođenih na 100 umrlih, Dubrovnik 77 rođenih na 100 umrlih, Pula 50 rođenih na 100 umrlih, a Rijeka samo 37.3 rođena na 100 umrlih.
Problem demografskog odumiranja počeo još krajem 60-ih
Demografsko odumiranje Hrvatske traje već desetljećima. Krajem 60-ih godina prošlog stoljeća stopa fertiliteta (broj rođenih po ženi) pala je ispod 2.1, koliko je potrebno za samoodržanje populacije. Iskustvo praktički svih država govori da povratka nema kada stopa fertiliteta padne ispod 2.1. Početak smanjenja broja stanovnika, bez imigracije, tada postaje samo pitanje vremena.
Broj rođenih na 1000 stanovnika je tada pao na 15, zatim 90-ih na 10 (osim kratkotrajnog baby booma 1996. i 1997.), a od početka 21. stoljeća na 9. Iako već desetljećima u Hrvatskoj broj rođenih pada, situacija se posebno pogoršala od početka 2022.
Dok je od siječnja 2011. do prosinca 2021. bilo prosječno 3530 rođenih na mjesec, od siječnja 2022. je mjesečni broj rođenih pao na 2717 prosječno. Demografsko odumiranje Hrvatske se uvelike ubrzalo u 2022., 2023. i prvoj polovici ove godine iako Hrvatska bilježi rast stanovništva zbog useljavanja. Broj umrlih je u blagom padu zadnjih godina, ali zbog oštrog pada broja rođenih je prirodni prirast stanovništva sve negativniji.
Hrvatska se neće moći natjecati s razvijenim državama EU
Hrvatska se približava stupnju razvoja EU rastom sa 63 posto od prosjeka EU po BDP-u po stanovniku prije samo nekoliko godina na 78 posto u prošloj godini. Upravo bi demografsko odumiranje moglo spriječiti taj "veliki marš" prema prosjeku EU.
Da bi se došlo do njega (primjerice Slovenija je na 87 posto), potrebno je stvoriti industriju visoke dodane vrijednosti. Ona zahtijeva jako stručnu i obrazovanu radnu snagu. Kad bi Hrvatska i mogla početi stvarati jako puno visokoobrazovanih ljudi, zbog demografskog odumiranja ih ne bi bilo dovoljno. Svaka nova generacija će biti sve manja i manja, a time će "bazen" radne snage biti sve manji i manji, pa tako i broj visokoobrazovanih.
Hrvatska se u tom procesu neće moći natjecati s razvijenim državama zapadne Europe koje mogu ponuditi puno veću plaću visokoobrazovanima, pa imigracija neće biti opcija za dostizanje EU, nego samo za održavanje stečene razine razvoja. Turizam sam po sebi nije industrija visoke dodane vrijednosti i Hrvatska se neće moći približavati EU na temelju njega.
Začarani krug demografske katastrofe
Rastući troškovi zdravstvenog i mirovinskog sustava, koji će se pojaviti zbog starenja stanovništva i sve većeg postotka stanovništva koje je u mirovini, održavat će se imigracijom nekvalificirane i polukvalificirane radne snage iz siromašnih država.
To će biti nužno da se takav sustav, s visokim socijalnim izdvajanjima države (mirovinsko i zdravstveno) uz demografsko odumiranje i smanjivanje broja mladih radnika, održi. Nažalost, iskustva drugih država su pokazala da je preokretanje negativnih demografskih trendova ne samo jako teško nego i jako skupo.
Uz rastuće troškove zdravstvenog i mirovinskog sustava jednostavno neće biti dovoljno financijskih sredstava za pronatalitetne programe (izgradnja vrtića, porodiljne naknade, dopust za majke i očeve...), čime se zatvara krug demografskog odumiranja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati