Ivan Đikić: Naša znanstvena dijaspora je jako snažna
RIJEČKO sveučilište domaćin je 1. Međunarodnog znanstvenog simpozija CROSCIENCE na kojem se okupilo više od 280 hrvatskih znanstvenika, a raspravlja se o budućnosti znanosti.
Od fizike i kemije preko medicine i računalne znanosti, hrvatski znanstveni talenti iskazuju se u mnogim područjima.
"Ogroman je potencijal mladih u Hrvatskoj, a to se najbolje vidi kada otiđu u inozemstvo. Tamo se vidi u usporedbi s onima koji su se školovali u vrhunskim institucijama od Njemačke do Amerike. Oni pokazuju bolje rezultate, uspješniji su. Zato je naša znanstvena dijaspora jako snažna", rekao je prof. dr. sc Ivan Đikić, molekularni biolog, prenosi HRT.
"Bez znanosti nema gospodarskog razvoja"
Tako se i na nedavno objavljenu Stanfordovu listu 2% najutjecajnijih znanstvenika svijeta za prošlu godinu - upisalo i njih 116 iz Hrvatske.
"Bez znanosti nema gospodarskog razvoja. Ja sam biologinja, a bez bazične biologije nema medicine, nema napretka u liječenju, dijagnostici, terapijama. To je samo jedan primjer zašto je znanost bitna za društvo", istaknula je prof. dr. sc. Iva Tolić, molekularna biologinja s Instituta Ruđer Bošković.
"Potaknuti poduzetnički način razmišljanja"
No i na znanstvenom putu ima prepreka - od financija do mogućnosti zaposlenja. Dr. sc. Adrijana Vinter, direktorica kompanije za istraživanje lijekova, smatra da treba „potaknuti poduzetnički način razmišljanja i omogućiti ljudima da sami osnivaju kompanije koje su povezane s različitim znanosti te da od toga grade budućnost Hrvatske”.
Putem NPOO-a i programa Konkurentnost i kohezija za razvoj znanosti dostupno je oko 660 milijuna eura. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknuo je da će uskoro krenuti i 106 milijuna eura u okviru projekta DIG-IT zajedno sa Svjetskom bankom.
Na okupljanju bio i Milanović
Znanstvena budućnost, problemi, ali i rješenja - neke su od tema o kojima će se raspravljati iduća dva dana. Podršku je došao dati i predsjednik Republike.
"Kao što bi rekao Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik - ovo je četa mala. Riječ četa je u hrvatskom jeziku malo kompromitirana zadnjih 20 godina, ali je hrvatska. To je satnija sada, ali ne mogu reći mala satnija. Dakle, to je četa mala, ali četa odabrana. Za znanstveni život dižem palac gore", kazao je predsjednik Republike Zoran Milanović.
Do 2030. ulaganja u istraživanja i razvoj trebala bi dosegnuti 3% BDP-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Ove stvari danas radimo svaki dan, a prije deset godina zvučale bi potpuno suludo 😅
Vikendi koji se pamte: Vino, priroda i okusi zbog kojih vrijedi usporiti
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Znate li koji broj treba nazvati u slučaju požara? Neki su se zbunili
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Produžili smo rok: Još dva dana za vaše najbolje navijačke priče. Evo koje su nagrade
KVIZ Mislite da znate sve o tržištu nekretnina? Dokažite
Hladno nije dovoljno. Važno je kako klima hladi
VIDEO Vatreni, poslušajte navijače. Ovo su njihovi savjeti za pobjedu
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Ove stvari danas radimo svaki dan, a prije deset godina zvučale bi potpuno suludo 😅
Vikendi koji se pamte: Vino, priroda i okusi zbog kojih vrijedi usporiti
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Znate li koji broj treba nazvati u slučaju požara? Neki su se zbunili
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Produžili smo rok: Još dva dana za vaše najbolje navijačke priče. Evo koje su nagrade
KVIZ Mislite da znate sve o tržištu nekretnina? Dokažite
Hladno nije dovoljno. Važno je kako klima hladi