AKO EUROPSKA unija ne smanji svoje napore da kreira tržište koje se temelji na željama političara umjesto na potražnji potrošača, izazvat će kritičnu štetu europskoj automobilskoj industriji i riskirati i političke posljedice, upozoravaju analitičari. Zagovaratelji električnih automobila nisu sretni i ne žele ni razgovarati o bilo kakvoj izmjeni inicijalnog plana. Treba očekivati velike svađe u europskom, ali i britanskom parlamentu.

Europska unija zahtijeva da električna vozila čine 80 posto prodaje novih automobila 2030. godine, i 100 posto prodaje do 2035. godine. Očekuje se kako će Velika Britanija rok za 100-postotnu prodaju smanjiti do 2030. godine. Ipak, prodaja električnih automobila diljem Europe opada – automobili su preskupi i ne nude jednaku praktičnost tradicionalnih automobila s unutrašnjim izgaranjem. Mreže punjača nisu dostatne, sustavi plaćanja su nezgrapni, a dobile su i reputaciju kao nepouzdane, piše Forbes Hrvatska.

"Mete su previše optimistične i nisu u skladu sa stvarnošću. Možda su to bili dobri ciljevi prije pet godina kad na tržištu još nije bilo Kineza i postojala je jaka potražnja za svim vrstama automobila. Situacija se drastično promijenila i trebali bi se promijeniti i ciljevi. U suprotnom vrebaju ogromni gospodarski i društveni rizici," kaže analitičar JATO Dynamicsa, Felipe Munoz.

U ime spašavanja planeta od klimatske krize, EU i Britanija odlučili su pokušati prisilno progurati ono što su vidjeli kao jedinu opciju za rezanje emisija ugljičnog dioksida iz sektora prijevoza – električne sedane i SUV-ove. To je značilo određivanje strogih rokova za smanjenje emisija.

Gdje su automobili s pristupačnim cijenama?

Problem je u tome što su se europski proizvođači pokazali nesposobnima na tržište plasirati dovoljno cjenovno pristupačnih električnih automobila. Kina je daleko ispred Europe i može ispuniti taj jaz bez problema, ali to bi ozbiljno osakatilo – možda i uništilo – europsku autoindustriju. Proizvođači u početku nisu željeli javno prosvjedovati protiv pravila EU-a iz straha da će im to pokvariti imidž među kupcima.

Njemački proizvođači prvi su se odvažili istupiti i zahtijevati da vlasti ublaže pravila. Nedavno je Nissan u Britaniji prosvjedovao protiv pravila o emisijama ugljičnog dioksida, najavivši otpuštanja i smanjenje proizvodnje. Podružnica Stellantisa u toj zemlji, Vauxhall, zatvorila je tvornicu u kojoj je radilo 1.100 ljudi. Ford UK je zatražio od vlade da ublaži pravila. Iz britanske vlade rečeno je kako će ponovno promotriti svoje ciljeve nakon upozorenja iz industrije da će se dodatni troškovi i kazne popeti na nekoliko milijardi funti.

Gomila dokaza ukazuje na to da stopa povećanja prodaje električnih vozila neće doći ni blizu cilju za 2030. godinu.

Rezanje prognoza

"Udio električnih vozila u Europi dosegao je 22 posto u prvih 10 mjeseci 2024. godine, što je daleko iza prognoza o 35 posto za sljedeću godinu," stoji u izvješću Bernstein Researcha.

Prodaja električnih automobila u 2024. godini doseći će oko 2 milijuna u Europi, ali morat će porasti za više od četiri puta kako bi se dosegla meta za 2030. godinu. Nedavno smanjene prognoze ukazuju na to da je cilj sve dalje i dalje.

Krajem studenog, tvrtka Jefferies za istraživanje investicija srezala je svoju prognozu za 2030. godinu za više od dva milijuna prodanih automobila. Sada prognoziraju prodaju 4,7 milijuna automobila, odnosno tržišni udio od 35 posto. Ranija predviđanja tvrtke govorila su o 50 posto.

Investicijska banka UBS u travnju je prognozirala kako će između 2024. i 2030. godine Europljani kupiti gotovo devet milijuna električnih vozila manje nego što se prethodno očekivalo. UBS je srezao prognoze za europska električna vozila na 8,3 milijuna 2030. godine, dok su ranije prognoze iznosile 9,6 milijuna.

Bruxelles će morati produljiti rok

Profesor Ferdinand Dudenhoeffer, direktor Centra za istraživanje automobilske industrije iz Bochuma u Njemačkoj, očekuje kako će europski političari ipak priznati da moraju dati ustupke proizvođačima kako bi ograničili štetu, što uključuje odgađanje zabrane tradicionalnih automobila 2035. godine.

"Mislim da će se o zabrani tradicionalnih automobila 2035. godine razgovarati u Bruxellesu i da će odlučiti da ju neće uvesti. Ako to bude slučaj, morat će napustiti i pravilo o 80 posto udjela električnih automobila u prodaju za 2030. godinu," rekao je Dudenhoeffer.

Europski političari polako shvaćaju da postoji potreba za mijenjanjem stavova. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je kako bi EU trebao zadržati pravila, ali ukinuti kazne za one koji ne uspiju ispuniti ciljeve i omogućiti proizvođačima da taj novac koriste za poboljšanje tehnologije. Iz njemačkog proizvođača luksuznih automobila Porschea kažu kako će razviti novu tehnologiju motora s unutrašnjim izgaranjem da bi ispunili potražnju za modele Cayenne i Panamera uslijed slabljenja prodaje električnih automobila. Volvo je usporio svoj napredak ka 100-postotnim električnim automobilima.

Njemačka tranzicija na električna vozila između 2019. i 2023. godine dovela je do ukidanja 46.000 poslova, a do 2035. godine ugasit će se još 140.000 radnih mjesta, pokazuje studija njemačke udruge za automobilsku industriju VDA. Volkswagen – najveći europski proizvođač automobila – prijeti zatvaranjem najmanje tri tvornice u Njemačkoj.

Zagovornici električnih automobila na sve ovo loše reagiraju. U newsletteru za EVinFocus, Peter Ramsay piše kako se think-tankovi za klimu, sindikati i neki neimenovani proizvođači koji vjeruju da mogu doseći ciljeve suprotstavljaju ovim pokušajima ublažavanja pravila.

Ramsay piše kako neke zemlje članice EU-a, poput Italije i Češke, traže odgađanje rokova ili ograničenje kazni za neispunjavanje ciljeva. Češka poziva na tehnološku neutralnost, što znači da bi tržišni mehanizmi odlučili tko će biti "pobjednik" između električnih automobila, hibrida, plug-in hibrida i gorivnih ćelija.

Beznandni ciljevi EU

Očekuje se kako će se prodaja električnih automobila oporaviti, ali ideja da će se vratiti na razine potrebne za ispunjavanje meta EU-a djeluje beznadno, kaže Munoz iz JATO Dynamicsa. On naglašava kako je ukupno europsko tržište izgubilo oko 3 milijuna prodanih automobila u usporedbi s pretpandemijskim razdobljem.

"Ova negativna stvarnost nije dobar početak za očekivano prebacivanje s tradicionalnih na električne automobile koje priželjkuju vlasti, pogotovo ako električni automobili nastave biti ovako skupi," kaže on.

Dodaje kako će jeftinije baterije uskoro dovesti do pada cijena električnih vozila, ali upozorava kako zemlje Zapada još uvijek ne kontroliraju opskrbu baterijskih komponenti – to čini Kina.

"Ova ovisnost o Kini je opasna i može imati utjecaja na ciljeve Velike Britanije i Europske unije. Sve dok SAD i Europa nemaju kontrolu nad sirovim materijalima za proizvodnju vlastitih baterija, njihove industrije neće biti kompetitivne," kaže on. "Nedavno uvedene carine na kineska električna vozila samo su kratkoročno rješenje koje ne rješava stvarni problem: nedostatak kompetitivnosti europske i američke industrije."