SAMO tjedan dana prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću Ukrajina se priprema za neke teške odluke u nadolazećim mjesecima. Ukrajinske trupe su u defenzivi duž nekih dijelova bojišnice, nedostaju joj iskusni vojnici i sumnja se da će vojna pomoć i dalje pristizati istom brzinom. U Kijevu vlada čeka i promatra signale iz Moskve i Washingtona i gotovo svakodnevno ponavlja svoju želju za "pravednim mirom". Svaka pomisao o oslobađanju teritorija koje je Rusija zauzela je odgođena na neodređeno vrijeme, piše CNN.

Unatoč velikim gubicima, ruske snage nastavljaju nemilosrdno napredovati u Donjeckoj regiji, jednoj od četiri koje je Moskva nezakonito anektirala i nastoji u potpunosti okupirati. Prema analitičarima WarMappera, Rusija je okupirala nešto više od 18% ukrajinskog teritorija - uključujući Krim i područja Donjecka i Luganska koje je zauzela prije 2022. Ruske snage zauzele su oko 400 četvornih kilometara u prosincu.

Ukrajinske postrojbe su u podređenom položaju na istoku. Jedan zapovjednik rekao je ovaj tjedan da su male skupine ruskog pješaštva izvodile napade iz više smjerova odjednom, što je ukrajinskim snagama otežavalo koncentraciju vatre. "Iako se čini da korelacija snaga s obzirom na taktičku vatru, bespilotne letjelice i dalekometne napade ne favorizira nijednu stranu u značajnoj mjeri, ljudstvo ostaje ključna razlika između Rusije i Ukrajine", kaže Mick Ryan, koji piše blog Futura Doctrina.

Okružen Pokrovsk

Ruske postrojbe sada su pet kilometara od središta Pokrovska i preuzele su kontrolu nad Kurahovom i dijelom Torecka. Zapovjednik jedne ukrajinske bojne u blizini Pokrovska rekao je da su ruske snage pojačale granatiranje i napade klizećim bombama. Vojni glasnogovornik Viktor Tregubov rekao je za ukrajinsku televiziju da se borbe oko Kurahova nastavljaju i da se ukrajinske trupe drže u elektrani, pa se ne može reći da su Rusi potpuno zauzeli grad. Ali, naravno, veći dio grada pretvoren je u ruševine.

"Ruski model jednostavnog iscrpljivanja je nepromijenjen. Neprijatelj se neizbježno istroši prije nego što se istroši ruski parni valjak", kažu analitičari Keith D. Dickson i Yurij Holowinsky.

Cilj Kijeva je obraniti ono što još drži. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je na sastanku s Kontaktnom skupinom za obranu Ukrajine u Njemačkoj prošlog tjedna da će prioriteti Ukrajine ove godine biti stabilizacija bojišnice i jačanje njezinih obrambenih sposobnosti.

Članice Kontaktne skupine poslale su više od 126 milijardi dolara pomoći Ukrajini u posljednje tri godine. Partneri su ovaj tjedan obećali dodatnu pomoć, uključujući 30.000 bespilotnih letjelica tijekom sljedeće godine i više sustava protuzračne obrane. Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je u petak da koalicija mora nastaviti stajati s Ukrajinom i ojačati Ukrajinu za pregovore koji će jednog dana okončati rat. Baš je ovo "jednog dana" goruće pitanje.

Pregovori se čine malo vjerojatnim

Njemački ministar obrane Boris Pistorius sugerirao je da bi nova američka administracija mogla prekinuti sastanke Kontaktne skupine, rekavši da će se u tom slučaju nastaviti u drugom obliku. Pregovori o okončanju sukoba trenutačno se čine malo vjerojatnim.

"Razlog je jednostavan. Moskva nije spremna ni na kakve kompromise. Igra se na pobjedu, a ne na remi. Uspjeh se može postići na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom, ali mora biti neupitan. Prema Putinovom mišljenju, Ukrajinu treba poraziti, a Zapad mora javno priznati ukrajinski i vlastiti poraz", piše Arkady Moshes za 19FortyFive.

Trumpov izaslanik za Ukrajinu, bivši američki general Keith Kellogg rekao je prošli tjedan da se nada trajnom i održivom rješenju sukoba u roku od 100 dana. Sam Trump rekao je tijekom predizborne kampanje da će dogovoriti prekid borbi u roku od 24 sata nakon preuzimanja dužnosti, ali nedavno je na pitanje o okončanju sukoba rekao: "Nadam se da ću imati šest mjeseci. Ne, nadam se mnogo prije šest mjeseci."

Nije jasno kako se nepromijenjeni ciljevi Kremlja uklapaju s planovima nadolazeće Trumpove administracije. Ryan, bloger Futura Doctrine, vjeruje da će se Putin pobrinuti da cilj od 100 dana ne uspije: "Nema uvjerljivog razloga da sada sjedne za stol, jer misli da ima zamah u ovom ratu."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je malo naznaka o tome što bi bilo prihvatljivo za Ukrajinu. U petak je rekao: "Nedvojbeno ćemo ostati čvrsti i postići trajni mir za naše ljude i našu zemlju."

Njegov je prioritet izravno predstaviti ukrajinski stav Trumpu. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihi rekao je danas da se Ukrajina priprema za razgovore na najvišoj razini: "Naš stav je jasan - svi u Ukrajini žele okončanje rata pod uvjetima koji su pošteni prema Ukrajini."

Koji će biti uvjeti?

Suština bilo kakvog rješenja za Kijev bila bi kratkoročna jamstva da će se prekid vatre održati i dugoročna jamstva za Ukrajinu koja bi odvratila Putina od korištenja primirja za pregrupiranje i obnovu neprijateljstava. "To mora uključivati ​​značajna ulaganja u zračne snage, obranu od balističkih projektila, potpuno opremljenu diviziju po NATO standardima", kažu Dickson i Holowinsky i dodaju: "Zelenski mora imati strateški dugoročan pogled i shvatiti da izgubljena područja u stvarnosti predstavljaju gangrenozni ud koji se mora odrezati kako bi se spasilo zdravo tijelo."

Moskva će u najmanju ruku zahtijevati da Ukrajina ustupi teritorij koji je izgubila i odustane od svoje težnje da se pridruži NATO-u, za što Trump vjeruje da je bila provokacija za Rusiju. Umjesto toga, Kijev bi morao pregovarati o drugim jamstvima, kako je rekao Zelenski u intervjuu na talijanskoj televiziji prošlog tjedna, koja bi spriječila Rusiju da obnovi agresiju. Ali Kremlj će vjerojatno zahtijevati puno više.

"Od Kijeva se očekuje da prihvati opsežna ograničenja svojih oružanih snaga i oružanih sustava koje smije posjedovati. Ovi prijedlozi nisu recept za održivo rješenje", rekao je Serhij Kuzan iz Atlantskog vijeća.

Moskva nije pokazala nikakav znak odustajanja od svog maksimalističkog zahtjeva za cjelokupne četiri regije koje je anektirala. "To bi značilo prepuštanje velikog neokupiranog ukrajinskog teritorija, uključujući grad Zaporižju s populacijom od oko 750.000 ljudi", napominje Kuzan.

Bijela kuća i mnogi komentatori zasad ne vide želju ni jedne strane za početak pregovora. Iako su i Kremlj i Trump izrazili spremnost za summit, preuranjeni napori da se otvore pregovori o sukobu u Ukrajini mogli bi se obiti o glavu, smatra ruski komentator Giorgij Bovt.

"Ako se sastanak održi prerano, kada još nisu sazreli uvjeti za mir, bit će više štete nego koristi. To bi moglo dovesti do još veće eskalacije. Istodobno, obje zaraćene strane i dalje računaju na nastavak neprijateljstava, ne smatrajući svoje snage iscrpljenima", napisao je Bovt na Telegramu.