EUROPARLAMENTARCI Davor Ivo Stier i Stephen Nikola Bartulica, povjesničar Tvrtko Jakovina i politolog Janko Bekić razgovarali su u Otvorenom o vanjskopolitičkim potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Stier smatra kako je Trumpov plan za Gazu dio njegove pregovaračke strategije. "Kod Trumpa se može primijetiti jedan šablon ponašanja, prvo šokira, traži ono što je izvan svakog racionalnog okvira, a onda počinju pregovori i onda nešto pokušava ishoditi", naveo je.

Tvrdi da smo to već "vidjeli na primjeru Kolumbije, Kanade i Meksika". "Ovo doista, kada imate takav šablon ponašanja, možete se i prekombinirati. U ovom trenutku, meni se čini da on definitivno stavlja pritisak na arapske zemlje, traži veći angažman Egipta, Jordana i Saudijske Arabije", dodao je.

Napomenuo je kako rekonfiguracija regije ima za cilj "redefinirati Bliski istok procesom pomirbe i uspostave diplomatskih odnosa između Izraela i Saudijske Arabije".

Jakovina: To je sve skupa nedorečeno

Jakovina je istaknuo kako se već pokazalo da ova pregovaračka strategija ne može uvijek dati rezultate kakve Trump želi.

"Svaki šok ostavlja tragove, čak i ako je to njegov način pregovaranja. Da šokirate, povučete do kraja, a onda tražite neki zajednički jezik, to se na ovaj način ne događa. Ovo što je u Kolumbiji, Meksiku i Kanadi naizgled uspio, to se već prije događalo. Kolumbija je već primala avione koje je Biden slao", kazao je. 

"Reakcije iz Meksika, Paname i Kolumbije su pokazale da to neće ići jednostavno. Ovo što se sada dogodilo, istina je da mnogi od arapskih lidera nisu osobito zainteresirani za sudbinu Palestinaca, ali javno mnijenje tih kraljevina i država koje je dosad bilo neinformirano, a sada je informirano i pitanje je koliko ovo može ići da imate kolosijek službene vlasti i onoga što se događa u društvu", nastavio je. 

"Ovo je ekstra šokantno, 2.5 milijuna preseliti i reći da će to biti rivijera svijeta, što to znači, tko su konobari u tim resortima, jesu li to Palestinci, rade li kao sobari, žive li u Egiptu ili Gazi. To je sve skupa nedorečeno. Istina je da je pregovarač demokrata na Bliskom istoku rekao da je predsjednik izraelske vlade Netanyahu izgledao kao mačak koji je pojeo nekoliko kanarinaca", naglasio je. 

Bekić: Skoro sam uvjeren da Trump neće primjenjivati silu

Bekić ne misli da Trump prijeti Grenlandu. "Ne bih rekao da Trump prijeti Grenlandu, on smatra da bi Grenlandu bilo bolje s SAD-om. Mogli bi čak na to gledati kao na nastavak procesa dekolonizacije, jer je Grenland jedan od zadnjih ostataka nekadašnje kolonijalne sile. SAD je većinu svojih teritorija nabavio kupnjom, a ne osvajanjem. Kupnja Louisiane kao i Aljaske su bili najvažniji korak", poručio je. 

"Postoji opasnost da Grenland proglasi neovisnost od Danske i u tom slučaju više nije NATO teritorij i onda je, što bi rekli Amerikanci 'up for grabs' - lovina, u koju bi se mogle upustiti velike svjetske sile, a to su Rusija i Kina - koja se prije nekoliko godina prozvala blisko-arktičkom silom", dodao je. 

"Skoro sam uvjeren da Trump i njegova administracija neće primjenjivati silu, ali da će ozbiljno ustrajati u tome da kupe Grenland", istaknuo je. 

Bartulica: Trump gleda interese američkih ljudi

Bartulica smatra da je Trump puno spremniji za drugi mandat nego što je bio za prvi. "Ova najava o pojasu Gaze, sigurno je mnoge zatekla, ne samo u svijetu nego i u Washingtonu. Podsjetio bih samo da Bidenova administracija nije postigla ništa što se tiče palestinskog pitanja", upozorio je. 

Tvrdi kako niti Europska unija nije ništa poduzela te dodao kako ostaje za vidjeti što se dogoditi.

"Ne bih rekao da Trump nije postigao značajne rezultate. Meksička predsjednica je obećala poslati 10 tisuća vojnika na granicu. To je jedan veliki korak i konkretna pobjeda Trumpa jer on ipak gleda interese američkih ljudi. To je velika promjena u odnosu na naslijeđeno stanje. Popustio je i Trudeau", napomenuo je. 

Bartulici se čini kako "u EU raste svijest da se stvari mijenjaju jako brzo". "Teze koje su tvrdile da je svejedno tko je u Bijeloj kući i da američka vanjska politika ima stalne smjerove - ta teza očito nije točna. Puno ovisi o tome tko je na vlasti, a Trump je u odnosu na prvi mandat - puno spremniji", zaključio je. 

Stier: Trebaju se povećati izdvajanja za obranu

Stier je komentirao najavu uvođenja carina Europskoj uniji. "EU je već rekla da ona ima spreman odgovor, naravno da neće otvoriti sve karte, ali i ne želi da dođe te situacije", kazao je. Podsjetio je da je predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen u više navrata razgovarala s Trumpom te da se kontakt održava.

"Otvaraju se neki prostori koji su poznati, a to je suradnja oko energetike i povećanje izdvajanja za obranu. Bez obzira na Trumpov stil i njegovo viđenje, neke stvari jesu kontinuitet u američkoj vanjskoj politici. Konkurencija s Kinom je to što determinira međunarodne odnose, u tom kontekstu moramo gledati trans-atlantske odnose SAD-a i EU-a", uvjeren je. 

"Trebaju se povećati izdvajanja za obranu i promijeniti pravila kako bi to bilo jednostavnije", nastavio je. Govoreći o LNG-u, Stier je ustvrdio kako se otvara novi prostor suradnje budući da je Trump liberalizirao tržište. Najavio je da će EU "čvrsto odgovoriti" na Trumpove potencijalne sankcije. 

Jakovina: Njemačka je već rekla da neće izdvajati pet posto za obranu

Jakovina je poručio da LNG nije dugoročno održiv energent.

"Za nas je dobro da imamo LNG terminal, ali ta energija nije postala jeftinija. Ona je dugoročno jako skupa i to ćemo svi osjetiti na padu standarda. Što se tiče mogućnosti Europe da odgovori na ovakvu akciju SAD-a, mislim da bi bilo sjajno kada bi Europa to mogla, bilo bi odlično da smo već mogli formirati svoje snage, međutim - to se nije dogodilo", upozorio je. 

"Njemačka je već rekla da neće izdvajati pet posto za obranu, baltičke zemlje i Poljska tome se približavaju, ali oni imaju sasvim drugu percepciju straha. Međutim, ta velika uloga Poljske može postati vrlo problematična u trenutku ako dođe do nekakvog dogovora s Rusijom, a brzi završetak rat u Ukrajini ne može biti na ukrajinsku korist, onda je samo pitanje što s ovakvim politikama AfD-a i koliko dugo će Njemačka ostati kakvu poznajemo od 1949. godine", dodao je.