KAO DOBAR govornik, mladi Friedrich Merz bio je nada konzervativnog krila CDU-a. Za vrijeme Angele Merkel povukao se iz politike, no nakon njezina odlaska ponovno se vratio. Sada želi postati kancelar Njemačke – i za to ima dobre šanse. Tekst o njemu donosi Deutsche Welle.

On je izazivač aktualnog kancelara Olafa Scholza iz Socijaldemokratske stranke (SPD) i trenutno je favorit za premijersku funkciju. Friedrich Merz, predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i šef zastupničkog kluba demokršćanskih stranaka CDU/CSU u Bundestagu, vratio se u parlament 2021. godine nakon dvanaestogodišnje pauze. Sada, kao kandidat za kancelara iz redova CDU-a i CSU-a, želi naslijediti Scholza.

U slučaju pobjede na izborima u Njemačkoj, ovaj 69-godišnjak bio bi najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar Savezne Republike Njemačke, preuzeo tu funkciju u dobi od 73 godine.

Različiti karakteri Scholza i Merza

I kancelar Scholz i njegov izazivač Merz su pravnici, ali potpuno različiti tipovi. Političar CDU-a odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na tribinu. U izravnom kontaktu djeluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sugovornike, to ne ostavlja uvijek povoljan dojam.

Dva politička života

Merz je imao dva politička života – jedan prije Angele Merkel i jedan nakon nje. Kada je Merkel 2002. preuzela vodstvo Kluba zastupnika CDU-a i CSU-a, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merz povukao se iz politike. Godinama je bio daleko od političkih zbivanja.

Još 2001. godine isticao se kao mogući kandidat za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demokršćani su tada odlučili podržati bavarskog političara iz CSU-a Edmunda Stoibera, koji se suprotstavio kandidatu SPD-a Gerhardu Schröderu – i izgubio. Merz se postepeno udaljavao od političke scene i ponovno se posvetio radu kao pravnik. Godine 2009. odlučio se više ne kandidirati za Bundestag.

Tko je zapravo Friedrich Merz, čovjek koji je izgubio bitku s Angelom Merkel i koji se tek kasno vratio u politiku? On je Vestfalac iz Sauerlanda – brdovitog kraja na zapadu Njemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mjesta gdje je rođen. S 33 godine, 1989. godine, ušao je u Europski parlament kao zastupnik CDU-a, gdje je ostao pet godina. Potom je prešao u Bundestag, gdje je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove su riječi u zastupničkom klubu imale težinu.

Iz poslovnog svijeta natrag u politiku

Merzov izlazak iz politike bio je odskočna daska za njegov ulazak u poslovni svijet. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj odvjetničkoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsjednik Nadzornog odbora njemačkog ogranka najveće svjetske kompanije za upravljanje imovinom – BlackRock.

Nakon što je Merkel 2021. godine najavila povlačenje iz politike, Merz se vratio i postepeno napredovao. U trećem pokušaju, CDU ga je krajem 2021. izabrao za predsjednika stranke. Do tada je već izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.

Kontroverzne izjave i stavovi

Još 1990-ih Merz se u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacijske dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira jednako kao i svako drugo silovanje, Merz je glasao protiv te mjere.

Kao zastupnik CDU-a, uvijek je bio zagovornik korištenja nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokracije. Još prije 25 godina kritizirao je njemačku politiku migracija, govoreći o "problemima sa strancima" i inzistirajući na konceptu "vodeće kulture" (Leitkultur).

Neke od tih tema ponovno je aktualizirao, prilagođavajući ih novim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o problemima s integracijom stranaca u Njemačkoj. U emisiji Markus Lanz na ZDF-u rekao je: "Postoje ljudi koji u Njemačkoj zapravo nemaju što tražiti, koje već duže vrijeme toleriramo, koje ne vraćamo i ne deportiramo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa." Također je tvrdio da očevi imigrantima oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesoricama, svaki autoritet nad njihovom djecom, koja su zapravo "male paše".

Unutar CDU-a i zastupničkog kluba demokršćanskih stranaka više se ne čuju glasovi protiv takvih izjava. Nakon Merkelinih godina, mnogi njezini politički suborci, koji su se zalagali za progresivniji kurs, napustili su stranku.

Sukob s Markusom Söderom

Najviše otpora Merzu danas dolazi iz sestrinske stranke CSU-a. Njihov lider Markus Söder, koji je izgubio unutarstranačku borbu za kandidaturu za kancelara, ne propušta priliku da ga podbode, unatoč mnogim javnim iskazima lojalnosti.

Od kasnog ljeta 2024. godine Merz je izgubio dio svoje sigurnosti i suverenosti. Nekoliko puta naknadno je korigirao vlastite izjave. Na berlinskoj političkoj sceni, međutim, uspio je učvrstiti novi kurs Bundestaga, kako sam tvrdi. "Paralelno sam pokrenuo, vodio i dovršio ovaj proces i u CDU-u, kroz novo programsko načelo stranke", izjavio je Merz. Njegov zaključak: "Vratili smo se na pravi put."

Time se Merz profilira kao konzervativni demokršćanin. Slično kao prije 20 godina, sada ponovno razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracijsku politiku. Koliko mu se era kancelara Scholza i "semafor-koalicije" već čini prošlošću, pokazao je izjavom odmah nakon raspada vlade SPD-a, Zelenih i FDP-a:

"Semafor-vlada je prošlost, nije propala samo zbog FDP-a, već zbog nedostatka zajedničke osnove za rad vladajuće koalicije od samog početka."

Merz želi zamijeniti Scholza, a ankete govore da za to ima dobre šanse. S kojim koalicijskim partnerima bi mogao formirati novu vladu, ostaje otvoreno pitanje.