DOK HRVATSKA vodi borbu u sklopu procesa pridruživanja Europskoj Uniji, zanemaren je veliki porast zanimanja za kupnju nekretnina na Jadranu od strane građana EU.

Tako je postalo jasno da naša zemlja mora odlučiti hoće li zadržati režim reciprociteta za prodaju nekretnina strancima, ili će od EU-a tražiti duže prijelazno razdoblje nakon samog pristupa.

Još jedna od mogućnosti da se dovede u red tržište nekretnina je da se pokuša ishoditi trajna zabrana prodaje, što bi, prema svemu sudeći, bilo za nas najbolje rješenje.

Veliki porast zanimanja za kupnju nekretnina logično je doveo i do naglog porasta cijena kuća za odmor, kao i građevinskog zemljišta.

Trenutno je jedina opcija da se počnu provoditi strogi zakoni o gradnji i zaštiti okoliša, te da se izrade svi prijeko potrebni prostorni planovi.

U ponedjeljak je u Splitu organiziran okrugli stol na temu "Prostorno planiranje, tržište nekretnina i turizam u procesu pridruživanja EU-u" na kojem su sudjelovali Ministarstvo graditeljstva, zaklada Friedrich Ebert, Ekonomski fakultet iz Splita i Institut za javne financije.

Između ostalog je i naglašeno kako je trenutačno u proceduri prodaja oko 10 tisuća kuća strancima u Hrvatskoj, a zaprimljeno je 8,5 tisuća molbi za kupnju nekretnina na Jadranu.

Neslužbeni broj objekata koji su već u vlasništvu stranaca iznosi čak 45 tisuća, što je itekako zabrinjavajući podatak.

U Hrvatskoj trenutno stranci, uz suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, mogu imati samo jednu kuću za odmor, a nakon eventualnog ulaska u EU mogli bi ih imati koliko god žele.

Je li to potrebno hrvatskom turizmu, teško je reći. No, javnost svakako mora biti upoznata s ovim nimalo lijepim činjenicama.

Dr. Ivo Šimunović za Slododnu Dalmaciju je izjavio kako Hrvatska nipošto ne bi trebala olako prihvaćati zakone EU-a o nekretninama, već bi trebala tražiti načine za maksimalnu zaštitu prostora kao ključnog turističkog resursa.

Nekontrolirana prodaja nekretnina daleko je od pametnog poteza, no očito je kako Hrvati strance trebaju zbog investicija i kulturno – civilizacijske ravnoteže koju oni donose.