Bujanec, Pokupec, Vlahović širili laži o časnoj. Pravnici: Za to se mora odgovarati
NAKON što je policija utvrdila da časna sestra nije napadnuta prošli tjedan u Zagrebu, već da si je sama nanijela ozljedu nožem, zbog čega će odgovarati za lažno prijavljivanje kaznenog djela, postavlja se pitanje mogu li kazneno ili prekršajno odgovarati i oni koji su objavljivali informacije o njoj i navodnom napadu od strane migranta ili stranog radnika. Tim više što se ispostavilo da je u pitanju žena koja ima i zdravstvenih problema iz sfere psihičkih bolesti, no unatoč tome njezina medicinska dokumentacija iscurila je u javnost, a objavljen joj je i identitet.
Širenje laži u javnosti
Razgovarali smo o tome s uglednim pravnicima. Neki od njih nisu bili spremni pod svojim imenom i prezimenom komentirati ovaj slučaj, budući da je već ionako do maksimuma podigao tenzije u velikom dijelu domaće javnosti. Također, pravnici s kojima smo razgovarali nisu govorili o konkretnim imenima onih kojii su širili laži o napadu na časnu.
Index je pisao da su među onima koji su širili takve laži, s malo ili nimalo ograde, Velimir Bujanec i Ivan Pokupec. Prvospomenuti je ekstremno desni TV voditelj koji je svojedobno pravomoćno osuđen jer je prostitutku plaćao kokainom, a drugi je vjeroučitelj kojeg je šira javnost upoznala tijekom antivakserskih i antimaskerskih prosvjeda. Pokupec je, pritom, objavio i identitet časne.
>> Hoće li Bujanec i Vlahović biti prijavljeni zbog širenja laži i ksenofobije oko časne?
Prvi je o "napadu migranta nožem na časnu" pisao Marin Vlahović, koji sebe naziva istraživačkim novinarom.
Laži je širio i Mostovac Krešimir Rotim koji je objavio video o tome pa ga kasnije obrisao, ali i likovi poput (nekadašnjeg) HDZ-ovca Dominika Alpeze koji je sebe prozvao "narodnim reporterom". On je napisao sljedeće (iz objave smo uklonili identitet): "Časna sestra brutalno je izbodena nožem u samom srcu Zagreba, napadnuta od strane onih koji su koji su došli gaziti našu kulturu, našu vjeru i naš način života. Dok se grad još trese od šoka, hrvatski narod ujedinjuje se u molitvi za sestru, nadajući se njezinom oporavku i pravdi koja neće kasniti. REIMIGRACIJA SADA".
Što kažu pravnici?
Pravnici za Index poručuju kako ima šanse za potencijalan kazneni ili prekršajni rasplet protiv onih koji su širili uznemirujuće vijesti te odali identitet i anamnezu časne sestre. Doduše, teško je za očekivati da će svi biti izvedeni pred sud i kažnjeni.
"Uvijek se mogu braniti tako da kažu da su samo vjerovali svojim izvorima te da nisu ništa tvrdili već prenosili ono što su čuli. Tim više što su se neki doista ograđivali u svojim objavama", napominju pravnici. Dodaju kako bi se tu moglo raditi eventualno o prekršaju širenja lažnih i uznemirujućih glasina.
Psihički bolesne osobe imaju jaču razinu zaštite
Odvjetnica Sandra Marković, koja je i stručnjakinja za ustavna i ljudska prava, naglašava kako je žena s psihičkim problemima definitivno ranjiva skupina te se o njoj trebalo izvještavati s posebnom pažnjom.
"Vrlo brzo nakon objave prve informacije pojavile su se i sumnje u njezino psihičko stanje, a pojavilo se i više oprečnih informacija o samom događaju. Takvim osobama i takvim slučajevima treba pristupiti s posebnom pažnjom. Svatko iole educiran, a i policija i novinari to jesu, mogao je naslutiti da je riječ o problematičnom slučaju. Neke objave zato su prekoračile ljudska prava žene o kojoj se pisalo.
Čini mi se da je policija ovdje postupila kako treba, a novinari su kao stručne osobe morali postupati obazrivije prema osobi iz posebno ranjive skupine. Naime, psihički bolesne osobe imaju jaču razinu zaštite ljudskih prava", objašnjava dr. Sandra Marković.
Odgovornost za objave na društvenim mrežama
Na pitanje o mogućoj kaznenoj ili prekršajnoj odgovornosti onih koji su na društvenim mrežama širili neistine, dr. Marković kaže kako se ovdje mora postaviti pitanje odgovornosti društvenih mreža općenito.
"Skrivaju se iza masovnih komunikacija. Teško će biti utvrditi moguću kaznenu odgovornost svakog od tih pojedinaca, no ne treba zaboraviti da je širenje informacija društvenim mrežama i odgovornost providera.
To cijelo područje je podregulirano. Kriva ili čak kreirana informacija brzo se širi i nije jednostavno utvrditi kaznenu ili prekršajnu odgovornost onih koji ju objavljuju, no moralna odgovornost ne može se izbjeći", zaključuje odvjetnica Sandra Marković.
"Širitelji lažnih vijesti moraju odgovarati"
Odvjetnik Fran Olujić smatra da širitelji krivih informacija u slučaju ozlijeđene časne sestre iz Zagreba moraju odgovarati.
"Širitelji takvih lažnih vijesti trebaju odgovarati jer je riječ o posebno osjetljivoj temi kroz koju se dira kako u vjerske osjećaje građana, tako i u prava stranih radnika odnosno nacionalnih manjina. Dakle, s dva kriterija se može govoriti o posebno osjetljivim skupinama građana te se po dva kriterija u ovom slučaju uznemirava javnost", smatra Olujić.
Pitamo - nije li časna sestra i zbog svog psihičkog stanja dio ranjive skupine.
"Ona je u ovom slučaju bila pacijent i kao takva mora uživati prava pacijenata. Umjesto da ju se zaštiti, njezino ime postalo je dostupno široj javnosti, a njezina su prava narušena. Uvjeren sam da bi osobe koje su o njoj objavljivale bez ikakvih ograda mogle prekršajno odgovarati za kršenje GDPR-a te kršenje zaštite prava pacijenata.
Osim toga, sve to moglo bi se podvesti i pod širenje lažnih vijesti, što je također prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira", rekao nam je Olujić.
Moguća odgovornost i prema članku 325. Kaznenog zakona
Dio pravnih stručnjaka ovdje vidi i moguću odgovornost prema Kaznenom zakonu i to na osnovu Članka 325. kojim se kažnjava javno poticanje na nasilje i mržnju. Naime, drže da su objave u kojima se spominjalo da je časna sestra najvjerojatnije napadnuta od strane migranta ili stranog radnika mogle potaknuti mržnju prema toj skupini ljudi.
Za javno poticanje na nasilje i mržnju Kazneni zakon propisuje do tri godine zatvora.