PRIJE samo godinu dana kineski su se proizvođači, strahujući od novog trgovinskog rata, žurili s izvozom nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, koji je obećao uvesti kaznene carine na uvoz iz Kine. Godinu dana kasnije, Trump je ispunio obećanje, no Kina se ne samo prilagodila, već je i povećala izvoz, srušivši sve rekorde, piše CNN.

Dugo najveće svjetsko gospodarstvo ostvarilo je rekordan trgovinski suficit od milijarde dolara u prvih 11 mjeseci ove godine, prekretnicu kakvu nijedna druga država dosad nije dosegnula Ovaj ishod, koji naglašava da američko tržište nije u potpunosti nezamjenjivo, ojačao je samopouzdanje kineskog vođe Xi Jinpinga u primjeni čvrstog pristupa prema Trumpu.

Iako su dvije zemlje smanjile napetosti i vratile se krhkom trgovinskom primirju nakon sastanka u listopadu, konačni sporazum još nije na vidiku. Ključ kineskog izvoznog uspjeha pod carinskim pritiskom je jednostavan, kineski izvoznici udvostručili su strategiju koju su počeli primjenjivati tijekom Trumpovog prvog mandata, diverzifikaciju od SAD-a i preusmjeravanje pošiljaka i agresivno okretanje tržištima željnim jeftinije robe.

Prema carinskim podacima, u prvih 11 mjeseci ove godine kineski je izvoz skočio za 5,7% u odnosu na lani. Rast izvoza u Europu (8,9%), jugoistočnu Aziju (14,6%) i Afriku (27,2%) više je nego nadoknadio pad isporuka u SAD od 18,3%.

Ipak, rastući trgovinski suficit ne može sakriti temeljne ekonomske probleme Kine. Izvanredan izvozni učinak dijelom odražava dublje strukturne izazove, uključujući slabu domaću potražnju i nisko povjerenje potrošača. Godine ogromnih ulaganja u proizvodnju stvorile su značajan višak kapaciteta, tjerajući industrije da traže spas na inozemnim tržištima.

Kako se to dogodilo

Izvoz je dugo bio ključni stup kineskog gospodarskog rasta. U sklopu Xijeve industrijske strategije "Made in China 2025", predstavljene prije deset godina, Peking je uložio milijarde u strateške sektore s ciljem dominacije visokotehnološkim opskrbnim lancima.

Rezultat te ambicije, uz potražnju potaknutu pandemijom, povećao je kineski izvoz za gotovo 45% u posljednjih pet godina. Druga proizvodna gospodarstva teško su se nosila s kineskom masovnom proizvodnjom po niskim cijenama, a ovisnost nekih zemalja u razvoju o kineskim proizvodima samo se produbila.

Wang Jun, zamjenik čelnika Glavne uprave carina, pripisao je kineski trgovinski uspjeh sveobuhvatnom industrijskom opskrbnom lancu i odlučnosti izvoznika. Hu Xijin, bivši glavni urednik državnog tabloida Global Times, bio je izravniji.

"Konkurentnost kineskih proizvoda ne može biti izbrisana trgovinskim protekcionizmom. Njihova kvaliteta i niske cijene nude neodoljivu privlačnost, a tržišne sile određuju da je kineski opskrbni lanac bez premca u današnjem svijetu", napisao je u ponedjeljak na društvenim mrežama.

Rastuća zabrinutost

Ekonomisti upozoravaju da dio rasta izvoza u druge regije može jednostavno odražavati pretovar, robu koja se preusmjerava kroz zemlje jugoistočne Azije gdje se dodatno obrađuje prije ponovnog izvoza u SAD. Stvarni opseg ovih operacija teško je kvantificirati, što komplicira provedbu američkih carina.

Također se postavlja pitanje je li ovakav brzi rast izvoza održiv. Mnogi očekuju da će kineski izvoz ostati snažan i sljedeće godine, iako će se tempo rasta vjerojatno usporiti.

Zichun Huang, ekonomistica u Capital Economicsu, očekuje da će se trgovinski suficit zemlje dodatno proširiti sljedeće godine. No, na pomolu su nove protekcionističke politike. Vlade od Europske unije do Indije i Brazila izrazile su zabrinutost zbog kineskog "dampinga" robe na njihova tržišta, a ovogodišnji rekordan izvoz vjerojatno će pojačati te strahove.

Europska unija je već uvela carine na kineska električna vozila, a francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog je tjedna upozorio na "nepodnošljive" trgovinske neravnoteže, nagovijestivši moguće daljnje mjere.

Slabosti unutar države

Iza rasta izvoza, unutar Kine i dalje postoje ozbiljni ekonomski izazovi. Sektor nekretnina, nekada ključni pokretač rasta, već petu godinu je u krizi, što je smanjilo potrošačku moć građana. Visoka nezaposlenost mladih i slabi sustavi socijalne sigurnosti dodatno opterećuju potrošnju. Zbog toga je uvoz, pokazatelj domaće potražnje, u prvih 11 mjeseci porastao za samo 0,2%.

Gospodarstvo je veći dio godine bilo u deflaciji, potaknutoj viškom kapaciteta i nemilosrdnim cjenovnim ratovima. Usred tih izazova, izvoz je postao ekonomski pojas za spašavanje, jedan od rijetkih pouzdanih izvora rasta.

Sve su oči sada uprte u Središnju konferenciju o gospodarskom radu (CEWC), ključni godišnji sastanak koji će odrediti ekonomsku agendu za iduću godinu. U ponedjeljak je Xi predsjedao pripremnim sastankom na kojem je zaključeno da će "glavni cilj gospodarskog razvoja biti postignut", signalizirajući da se očekuje ispunjenje cilja rasta od 5% ove godine.

U izvješću sa sastanka navodi se: "Gledajući unaprijed, bolje ćemo koordinirati domaći gospodarski rad s međunarodnim ekonomskim i trgovinskim borbama... i nastaviti širiti domaću potražnju." Lisheng Wang, ekonomist u Goldman Sachsu, rekao je da izvješće sugerira da Peking ne žuri s uvođenjem širokih poticajnih mjera.

"Čini se donekle razočaravajućim... iako čekamo CEWC u nadolazećim danima za više detalja", napisao je u istraživačkoj bilješci. Kina je iskoristila svoju trgovačku moć kako bi izdržala američke carine. Može li zadržati svoju prednost?