PROVOĐENJE puno vremena s obitelji tijekom blagdana može biti predivno... sve dok to ne prestane biti. Ako ste ikada, trećeg ili četvrtog dana obiteljskog posjeta, doživjeli trenutak kada vam se sve odjednom čini previše, niste sami. Većina nas ima prag izdržljivosti, a jednom kada ga dosegnemo, čak i najjednostavnije interakcije mogu postati naporne. Važno je znati da to nije osobni neuspjeh, već uobičajena psihološka reakcija. Prepoznavanjem suptilnih znakova da se približavate svojoj granici, možete izbjeći napete svađe ili nepotrebno sagorijevanje.

"Obitelji su komplicirane i postoji toliko mnogo razloga zašto postanemo preopterećeni i dosegnemo svoju točku pucanja", rekla je za HuffPost Caitlyn Oscarson, bračna i obiteljska terapeutkinja. "Čak i kada su odnosi dobri i puni ljubavi, potpuno je normalno dosegnuti svoju granicu."

Postoji mnogo razloga zašto druženje s obitelji postaje sve teže kako dani prolaze. Jedan od ključnih je povratak u stare uloge.

"Produženo obiteljsko vrijeme u biti traži od odraslih da se vrate u stare obiteljske uloge, istovremeno održavajući svoj trenutni odrasli identitet", objasnila je Erin Pash, bračna i obiteljska terapeutkinja. "Pokušavate biti i odrasla osoba kakva ste postali i dijete/brat/sestra/rođak kakvi ste nekada bili, a to je kognitivno i emocionalno iscrpljujuće. Dodajte tome da obiteljski sustavi često imaju duboko ukorijenjene obrasce sukoba, neizrečena očekivanja i desetljeća neriješenih dinamika, i imate savršen recept za iscrpljenost."

"Naravno da vaša obitelj zna kako vas iznervirati"

Zbog duboke bliskosti, ljudi su često manje obzirni prema rođacima nego prema prijateljima, što s vremenom stvara napetost. Tu je i gubitak autonomije.

"Tijekom produženih obiteljskih događaja, može se činiti da naše vrijeme nije naše i da obveza preuzima kontrolu", primijetila je Oscarson. "Osjećaj da ne možete birati što ćete raditi i kada ćete to raditi postaje sve izazovniji kako dani prolaze."

Nedostatak osobnog prostora i poremećaj uobičajene rutine također igraju ulogu. "Kada provodimo vrijeme s obitelji, često smo izvan vlastitih zona udobnosti, daleko od rutina, prostora i rasporeda koji nam pomažu da ostanemo emocionalno regulirani", rekla je psihologinja Doreen Dodgen-Magee. Stari sukobi, pritužbe, ali i razlike u političkim stavovima ili životnim stilovima, lako isplivaju na površinu.

"Za mnoge od nas, stare, neriješene pritužbe, strahovi i bijes obično izbijaju na površinu kada smo u blizini ljudi koji su te osjećaje izazvali", kaže psihoterapeutkinja Nicki Monti.

Povrh svega, tu je i pritisak da se u svakom trenutku morate dobro zabavljati. "Lako je postati razdražljiv i onda se osjećati krivim što ne uživate u svakom trenutku", dodala je Oscarson. Ipak, važno je znati da su vaši osjećaji prirodni. "Potpuno je normalno dosegnuti svoju granicu obiteljskog vremena", rekla je terapeutkinja Nari Jeter. "To ne znači da vam je manje stalo do vaše obitelji."

Znakovi koji pokazuju da ste na rubu

"Postoje fizički, mentalni, emocionalni i bihevioralni znakovi na koje možete obratiti pažnju, a koji bi mogli pokazati da ste dosegnuli svoju granicu", rekla je Jeter. "Na primjer, emocionalno, mogli biste se osjećati iritirano, uznemireno ili frustrirano."

Možda primjećujete da vam treba više vremena nego inače da se oporavite od teških emocija ili se javlja negativan samogovor i osjećaj krivnje. "Drugi znak je ruminacija - ako čujete sebe kako ponavljate interakcije u glavi ili brinete o tome što bi se sljedeće moglo reći", rekla je psihologinja Jenny Yip. "Ako predviđate sukob ili ponavljate scenarije u petlji, to je jasan znak anksioznosti i da su vaše emocionalne granice dosegnute."

Obratite pažnju i na tjelesne znakove. "Steže li vam se čeljust, primjećujete li kako vam se ljutnja diže u prsima, je li vam probava poremećena? Ponašate li se više reaktivno nego odgovorno?" upitala je Natalie Moore, bračna i obiteljska terapeutkinja. "Sve su to znakovi aktivacije živčanog sustava. Vaš živčani sustav uvijek vam daje informacije o tome što se čini sigurnim ili nesigurnim u okruženju u kojem se nalazite."

Zato je važno priznati što osjećate, umjesto da potiskujete emocije. "Pazite na fizičke znakove - tenzijske glavobolje, stiskanje čeljusti, poremećen san, želučane probleme ili onaj osjećaj da trebate 'stvarno dugu' pauzu za WC samo da biste udahnuli", rekla je Pash. "Kada počnete maštati o vlastitom kauču ili odbrojavati sate do odlaska, to je vaš živčani sustav koji maše crvenom zastavom."

Znakovi se mogu očitovati i u ponašanju. "Bihevioralno, primijetite postajete li razdražljivi zbog stvari koje vas inače ne bi smetale, povlačite li se u svoj telefon više nego inače ili se osjećate iracionalno iritirano nečijim smijehom ili načinom na koji žvaču", dodala je Pash. "Također obratite pažnju ako pijete više nego inače ili se otupljujete na druge načine - to je često znak da pokušavate upravljati osjećajima koji su premašili vaš kapacitet."

Što učiniti kada osjetite da ste preopterećeni

Ako prepoznate ove znakove, postoje zdravi koraci koje možete poduzeti. "Dopustite si da imate granice bez osjećaja krivnje", potaknula je Pash. "Potreba za prostorom od obitelji ne znači da ih ne volite - to znači da ste čovjek."

Ključ je u strateškom pristupu. "Ugradite fizičke pauze, poput odlaska u šetnju, obavljanja 'posla' ili čak samo sjedenja u automobilu deset minuta", savjetuje Pash. "Stvorite psihološki prostor ograničavanjem svoje dostupnosti za svaku pojedinu aktivnost - ne morate prisustvovati svakom razgovoru koji se odvija u kuhinji."

Ponudite se da odete po kavu, povucite se u drugu sobu ili stavite slušalice i poslušajte podcast - bilo što što će vam pomoći da se odmorite. "Važno je postaviti nježne, ali čvrste granice s obitelji", rekla je Jeter. "Na primjer, mogli biste reći: 'Trebam malo vremena za odmor, pa neću stići na doručak, ali veselim se obiteljskom planinarenju poslijepodne!'"

Iskoristite vrijeme za sebe kako biste napunili baterije - odmarajte, pišite dnevnik ili nazovite prijatelja. "Prioritizirajte brigu o sebi uključivanjem u prakse koje obnavljaju vaš duh, poput meditacije ili tihe refleksije", savjetovala je terapeutkinja Joy Berkheimer. "Zapamtite, briga o sebi nije sebična - to je vitalni dio sposobnosti da se u potpunosti posvetite onima koje volite."

Postavite granice

Kada odvojimo vrijeme za prepoznavanje i obradu emocija, možemo reagirati konstruktivnije. "Kada si ne uzmemo vremena da proradimo svoje emocije... postajemo reaktivni, a ne odgovorni", objasnila je Dodgen-Magee. Reaktivnost samo pojačava stres, stoga je bolje uzeti trenutak nasamo.

"Ovisno o vašim odnosima, možda ima smisla podijeliti malo o tome kako se osjećate i postaviti neke granice - npr. 'Osjećam se malo preplavljeno, uzet ću malo vremena za tišinu da se napunim energijom'", rekla je Oscarson. "Ovdje je korisno biti realan - cilj je pomoći sebi da se regulirate, a ne promijeniti cijelu obiteljsku dinamiku tijekom blagdana."

Yip preporučuje postavljanje emocionalnih i mentalnih granica. "Mentalne granice znače da ne morate tolerirati tuđe misli ako se ne podudaraju s vašima", rekla je. "Emocionalne granice znače da ne morate upijati tuđe emocije niti se osjećati odgovornima za njih. Ako netko 'emocionalno povraća', ne morate biti kanta. Možete ih priznati bez upijanja onoga što govore."

Nakon obiteljskog posjeta, razmislite o dobrim i lošim trenucima. "Kada blagdani završe, možete procijeniti - što bi vam obiteljsko vrijeme učinilo boljim sljedeće godine? Bi li tri dana umjesto pet olakšala podnošenje?" savjetovala je Oscarson. "Biti proaktivan u vezi s onim što će vam odgovarati poboljšat će i zaštititi vaše blagostanje i vaše obiteljske odnose dugoročno."

Ako se neugodni osjećaji nastave tjednima nakon posjeta, razmislite o razgovoru sa stručnjakom za mentalno zdravlje.

Pripremite se na vrijeme za uspješne blagdane

"Postoje stvari koje treba učiniti prije nego što uopće krenete na svoje blagdansko odredište", rekla je Monti. "Tjedan dana prije putovanja, provedite pet minuta dnevno tiho fokusirani na sliku koja vam donosi mir i radost - bebin smijeh, lijepu šetnju plažom, izlazak sunca ili bilo što drugo što vam donosi jednostavnu lakoću."

Vizualizacija može pomoći da svjesno reagirate u napetim trenucima. "Najmanje tri puta, planirajte mirno sjediti i vizualizirati nekoliko teških obiteljskih scenarija koje biste mogli očekivati", savjetovala je Monti. "Vaša majka govori one kontrolirajuće, dosadne stvari koje vas uvijek izbace iz takta. Obično kipite, vičete, bijesnite ili izjurite. Sada zamislite kako joj mirno govorite: 'Mama, kad mi tako govoriš, osjećam se neviđeno, nepoštovano, i...'"

Napravite i konkretne planove. "Unaprijed se pripremite za uspjeh", savjetovala je Moore. "Odsjednite u hotelu ili AirBnB-u ako vam je to dostupno, umjesto da boravite u domu člana obitelji, kako biste imali sveto vrijeme i prostor za punjenje baterija."

Slično tome, preporučila je iznajmljivanje vlastitog automobila kako biste izbjegli ovisnost o prijevozu s ljudima koji vas mogu isprovocirati. "Ostavite kraj putovanja otvorenim ako možete, tako da možete otići kada želite, umjesto da se osjećate obveznima ostati cijelo planirano vrijeme", dodala je Moore.

Doista, ne morate se obvezati na duge boravke ako vam to ne odgovara. "Kvaliteta je važnija od kvantitete", zaključila je Pash. "Tri zaista prisutna dana bolja su od sedam dana odbrojavanja sati."