ODLUKA Hrvatskog sabora o usvajanju zakona kojim se omogućuje izgradnja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, tik uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, izazvala je lavinu reakcija i ujedinila sve razine vlasti u susjednoj državi. Tajnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma BiH Sabina Šahman Salihbegović istaknula je jedinstvenost situacije. "Svi smo ovdje uključeni, svaka razina vlasti. Ovo je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini da se doista uključuje svaka razina vlasti", kazala je, najavljujući pravnu bitku, piše N1 BiH.

Očekivana, ali problematična odluka

U Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH nisu iznenađeni odlukom Sabora. "Očekivano je. Smatrali smo da će zakon biti donesen jer su krenuli u brzu proceduru. Prije nekoliko mjeseci započela je procedura izrade tog zakona, potom prijedloga zakona i na kraju je jučer, nažalost, zakon usvojen", pojasnila je Šahman Salihbegović.

Ona naglašava da je ključni problem u tome što je Hrvatska ovim zakonom derogirala vlastiti Zakon o prostornom uređenju iz 2023. godine. "U suštini, problem je u tome što su tim zakonom derogirali Zakon o prostornom uređenju koji su donijeli 2023. godine, a u kojem su naveli da će u roku od dvije godine donijeti Državni plan prostornog razvoja Hrvatske, što nisu učinili", rekla je, dodajući kako je Hrvatska kao razlog navela tehničku i stručnu zahtjevnost, čime je, prema njezinim riječima, izbjegla suštinski uključiti BiH u proces odlučivanja o lokaciji.

Zašto baš Trgovska gora?

Na pitanje zašto je Hrvatskoj toliko važno da odlagalište bude baš na Trgovskoj gori, Šahman Salihbegović nudi nekoliko razloga. "Zato što se nalazi na granici i nema utjecaja na njihovo stanovništvo. Njihovo stanovništvo tamo praktički i ne živi, možda oko tisuću ljudi, dok je s naše strane mnogo više stanovnika. Naši stručnjaci smatraju da dvije trećine utjecaja ide prema našoj zemlji, a samo jedna trećina prema Hrvatskoj", ističe ona. Kao moguće razloge navodi i financijske interese te činjenicu da je dio Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, koji bi bili pogođeni, turistički orijentiran.

Pravna bitka i međunarodni sporovi

Bosna i Hercegovina sprema se za dugu pravnu borbu. Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Bojan Vipotnik, otkrio je da će se BiH i Hrvatska zbog Trgovske gore u svibnju 2026. godine naći na javnom sučeljavanju u Ženevi. BiH će se pozvati na Espoo i Aarhušku konvenciju, koje se bave prekograničnim utjecajem na okoliš.

"Iskoristit ćemo sve instrumente koje te konvencije nude. Bosna i Hercegovina angažirala je i odvjetničku kuću iz Francuske koja je pripremila predstavku za Tajništvo Espoo konvencije. Na temelju te predstavke naša će delegacija 15. svibnja 2026. godine, zajedno s ministrima, iznositi i braniti argumente", najavila je Šahman Salihbegović. Dodala je kako su prikupljeni i brojni znanstveni radovi s fakulteta u Bihaću i Banjoj Luci koji dokazuju da lokacija nije prihvatljiva.

Formalna suradnja bez suštine

Ovaj slučaj ozbiljno je narušio dobrosusjedske odnose, a ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto odluku je nazvao "neprijateljskim činom Hrvatske prema BiH". S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković tvrdi da je BiH u potpunosti informirana o svemu. Šahman Salihbegović pojašnjava prirodu te informiranosti.

"Oni sve rade formalno. Formalno nas obavještavaju i formalno nas uključuju, ali ne suštinski. Primjerice, 2018. godine poslali smo 70 primjedbi, a usvojene su samo tri", kazala je. Zaključila je kako BiH želi suradnju s Hrvatskom, posebice na zajedničkim istraživanjima, jer bez toga nema međusobnog povjerenja.