U MJENJAČNICAMA u Srbiji posljednjih se dana euri moraju unaprijed rezervirati. Razlog je panika potaknuta krizom oko Naftne industrije Srbije (NIS) i mogućnošću da se američke sankcije prošire i na banke. Pitanje koje se pritom sve češće postavlja jest priprema li predsjednik Aleksandar Vučić trik kako bi se u konačnici mogao prikazati kao spasitelj, piše DW.

Državni dužnosnici, Narodna banka Srbije (NBS), ali i neovisni stručnjaci koji su inače kritični prema vlastima, posljednjih dana pokušavaju uvjeriti građane da nema razloga za povlačenje novca s dinarskih računa i masovnu kupnju eura. No stvarno stanje pokazuje drukčiju sliku, što se vidi i nakon nekoliko telefonskih poziva mjenjačnicama diljem zemlje.

„Imamo 500 eura, ali morate doći u sljedećih nekoliko sati. Ne možemo ih zadržati dulje“, kaže jedan mjenjač na Novom Beogradu. U jednoj mjenjačnici u Kragujevcu kažu da bi mogli „skupiti“ oko 2.000 eura u roku od nekoliko sati. „Tečaj je svugdje isti i teško ćete u cijelom Kragujevcu pronaći bolji“, dodaju.

Panika nakon Vučićeva upozorenja

Navala na mjenjačnice započela je prije desetak dana, nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije uvedene NIS-u mogle zahvatiti i banke koje posluju s tom tvrtkom, pa čak i Narodnu banku Srbije, koja zasad nastavlja suradnju s Naftnom industrijom Srbije.

Iz NBS-a su, međutim, poručili da su paniku izazvali napisi u medijima i na društvenim mrežama koji su, kako navode, „bez realne osnove“ uznemirili građane. Istaknuli su da će, ako to bude potrebno, prekinuti suradnju s NIS-om kako bi se zaštitio platni sustav Srbije.

Čini se da je nervozu dodatno pojačao i minimalan pad vrijednosti dinara od 0.2 posto u odnosu na euro, nakon godina gotovo potpuno stabilnog tečaja. „Skok koji smo imali ovog prosinca najveće je pomicanje tečaja ove godine, a vjerojatno i dulje“, kaže Borislav Brujić iz Udruženja mjenjača Srbije. Dodaje da se stanje trenutačno stabiliziralo te da je tečaj posljednjih dana miran.

Brujić tvrdi da mjenjačnice raspolažu s više nego dovoljnim količinama eura te pozdravlja odluku NBS-a da ukine dodatne provizije. Novi srednji tečaj, koji vrijedi od srijede 17. prosinca, iznosi 117.3615 dinara za euro.

Mjenjačnice i dalje smiju odstupati od srednjeg tečaja do najviše 1.25 posto, unutar čega ostvaruju svoju zaradu, ali više ne smiju dodatno naplaćivati proviziju od jedan posto. Time NBS želi spriječiti da cijena eura prijeđe 120 dinara, što se smatra „psihološkom granicom“. Službeni srednji tečaj nije prešao tu razinu još od 2017. godine.

Sjećanja na devedesete i nepovjerenje prema dinaru

Još nije poznato u kojoj su mjeri građani povlačili novac iz banaka i spremali ga u gotovini, kao ni kakve bi to posljedice moglo imati. Bankar Vladimir Vasić za DW kaže da za ovakvu paniku nije bilo stvarnih ekonomskih razloga.

„Ali vidjeli smo kako djeluje ljudska psihologija. Informacije o NIS-u koje su ljudi dobivali, bilo od državnih dužnosnika, oporbe ili pojedinih medija, stvorile su dojam da će se dogoditi nešto ozbiljno loše. Kada to čuje običan čovjek, zaključuje da je najsigurnije sav novac zamijeniti u eure“, kaže Vasić.

Takva reakcija nije neobična u zemlji u kojoj se velik dio stanovništva još uvijek živo sjeća hiperinflacije devedesetih godina, dinara s bezbroj nula i uličnih preprodavača deviza. „To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama“, kaže Ivan Stanojević, docent političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu.

„Ekonomsko ponašanje ljudi neodvojivo je od psihološkog stanja i emocija. Kada Vučić tjednima govori o sankcijama, propasti bankarskog sektora i općim katastrofama, prirodno je da se ljudi osjećaju uplašeno“, dodaje Stanojević.

Euro pritom, ističu sugovornici, u Srbiji uživa znatno veći ugled od dinara, gotovo kao nekada njemačka marka. Veći iznosi često se izražavaju u eurima, krediti su indeksirani u toj valuti, kao i brojne cijene.

Neizvjesnost oko NIS-a

Iako za ovakvu paniku na financijskom tržištu možda nije bilo realnih razloga, zabrinutost zbog opskrbe naftom ima čvršće temelje. Već više od 70 dana nafta ne stiže naftovodom JANAF, a rafinerija u Pančevu prekinula je rad. Javnosti zasad nije poznato postoji li dogovor s potencijalnim kupcem ruskog udjela u NIS-u, niti pokazuje li Washington spremnost na izuzeće od sankcija.

Vučić je u više navrata spominjao mogućnost da Srbija preuzme NIS ako ne bude drugih rješenja. U utorak 16. prosinca najavio je da će sljedećeg tjedna objaviti „važne vijesti“. „Nadam se dobrim vijestima za građane Srbije“, rekao je predsjednik.

Ranije je 15. siječnja proglasio „Danom D“, no to nije prvi put da javno postavlja rokove u situacijama kada se zemlja suočava s mogućim nestašicama ili poskupljenjem goriva, pa i potencijalnim zatvaranjem plinske slavine u slučaju nacionalizacije.

„Svaka dva dana postavlja nove rokove, priča bezveze“, kaže za DW zaposlenik jedne benzinske postaje NIS-a. Dodaje da goriva zasad ima i da se plaće isplaćuju redovito. „Ali što će dalje biti, vjerujte mi, znamo jednako kao i svi drugi koji čitaju novine.“

Vučićev trik?

Vučićeva vlast već se dulje od godinu dana suočava s masovnim nezadovoljstvom i prosvjedima, a u posljednje vrijeme trpi i dodatne političke udarce. Među njima je i odluka tvrtke Jareda Kushnera, zeta predsjednika SAD-a, da odustane od projekta gradnje stanova, hotela i kockarnice na lokaciji bivšeg Generalštaba. Tome se pridružuju i najave obračuna s Tužiteljstvom za organizirani kriminal, kao i pad potpore vladajućoj stranci prema nekim istraživanjima javnog mnijenja.

Zbog toga Stanojević smatra da vlasti svjesno potiču paniku. „Najjednostavniji odgovor jest da je panika potrebna samo Vučiću. Ako su ljudi u strahu, on se može pojaviti kao spasitelj i rješavati krize koje je sam izazvao, kao u slučaju NIS-a, ili koje je izmislio, kao u slučaju navodnog sloma financijskog sustava“, kaže Stanojević.

U međuvremenu, oni koji ne uspijevaju obuzdati strah često pokušavaju barem izboriti bolji tečaj. Jednog mjenjača u Novom Sadu pitali smo može li ponuditi povoljniji tečaj za kupnju 500 eura. „Ne može. Bolji tečaj trenutačno dajemo samo za iznose veće od 4.000 eura“, odgovorio je.