Zašto je u Zagrebu takva magla?
ZAGREB spada među najmaglovitije glavne gradove Europske unije, iako nije u samom vrhu kojim dominiraju Ljubljana, Beč i Sofija. Ukupno ima između 40 i 60 maglovitih dana godišnje.
Zimi magla može potrajati tjednima
Za anticiklone, zimi, dok je na Jadranu sunčano, u Zagrebu, ali i u nekim drugim kopnenim područjima, uobičajena je pojava guste, dugotrajne magle i niskih oblaka, tzv. stratusa, koja se ponekad može zadržavati tjednima.
Prema klimatološkim podacima, prosječan broj dana s maglom zimi u jednom mjesecu u Zagrebu iznosi od sedam do devet, pri čemu ih je najviše u prosincu.
S druge strane, na Jadranu je magla rijetka pojava i u prosjeku se zimi javlja jednom mjesečno, ponajprije na sjevernom Jadranu i u dijelu Dalmacije do Šibenika. Južnije duž obale magla je iznimno rijetka, no ponekad se javlja u unutrašnjosti Dalmacije, osobito u kotlinama, primjerice u Sinju.
Česta i u unutrašnjosti Istre
Dr. sc. Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, kaže da je, unatoč blizini mora, u unutrašnjosti Istre magla također česta pojava.
"Primjerice, u Pazinu prosječan broj maglovitih dana usporediv je s onima u nizinama u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj i iznosi oko osam dana mjesečno u razdoblju od listopada do siječnja", dodaje.
Kako nastaje magla?
Pojava magle posljedica je fizike atmosfere. Uzroci su kombinacija stabilnog vremena, lokalne geografije i sezonskih energetskih procesa u atmosferi. Mikuš Jurković kaže da je magla zapravo oblak koji leži na Zemljinoj površini.
"Sastoji se od sitnih vodenih kapljica ili ledenih kristala te smanjuje vodoravnu vidljivost na manje od jednog kilometra. Ako je vidljivost veća od 1 km, a manja od 10 km, govorimo o sumaglici", dodaje.
Temperaturna inverzija
U stabilnim zimskim situacijama na vrijeme djeluje anticiklona, područje visokog tlaka zraka, koja donosi mirno i stabilno vrijeme s vrlo slabim vjetrom. U takvim uvjetima hladniji zrak (koji je teži jer je gušći budući da mu molekule imaju manje energije pa su sporije), spušta se prema tlu. Upravo to spuštanje, poznato kao subsidencija, dodatno suši i stabilizira atmosferu.
U takvim uvjetima vrlo lako nastaje temperaturna inverzija, pri kojoj se hladan zrak zadržava pri tlu, a topliji ostaje iznad njega. Inverzija djeluje kao poklopac koji sprječava miješanje zraka u nižim slojevima i stvara idealne uvjete za maglu. Zračenje Sunca zimi preslabo je da taj poklopac razbije, pa inverzija može potrajati danima, pa i tjednima.
Mikuš Jurković kaže da se magla koja nastaje u takvim uvjetima naziva radijacijskom maglom. "Njezina gornja granica ne prelazi visinu temperaturne inverzije, pa sloj magle nije osobito debeo i ostaje ograničen na nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara", tumači.
Poseban položaj Zagreba
Zagreb je posebno sklon zimskim maglama zbog svojeg položaja. Smješten je u širokoj nizini, okružen Medvednicom i obližnjim uzvisinama, a kroz njega teče rijeka Sava. Hladan i vlažan zrak prirodno se slijeva u nizinama, gdje se nakuplja tijekom noći.
Kako nema vjetra koji bi ga promiješao, vlaga se lako kondenzira u sitne kapljice i nastaje magla. Jednom kada se uspostavi stabilan sloj hladnog zraka pri tlu, on može uporno ostajati na mjestu, pa magla u Zagrebu često traje danima bez obzira na povoljnu prognozu na papiru.
Mikuš Jurković kaže da je ponekad taj sloj plitak i doseže tek oko 200 m, pa neki kvartovi u Zagrebu, osobito obronci Medvednice imaju obilje sunčanih sati.
Maglu je teško prognozirati
Ističe da je nastanak magle, a osobito njezino izdizanje i razilaženje jedan od većih izazova u prognoziranju vremena.
"Često je teško sa sigurnošću predvidjeti gdje će se magla najdulje zadržati, hoće li biti lokalna ili vrlo rasprostranjena te kada će se razići. Razlog određene razine nepouzdanosti u prognoziranju magle leži u složenim procesima u području mikrofizike oblaka koji još nisu u potpunosti istraženi, ali i u ograničenjima samih prognostičkih računalnih modela koji se koriste za izradu prognoza", tumači naša sugovornica.
Drugačiji uvjeti na Jadranu
Istodobno na moru za vrijeme anticiklone zimi vladaju potpuno drukčiji uvjeti. Jadransko more je zimi toplije od kopna i sporije se hladi, pa sprječava stvaranje snažne temperaturne inverzije.
Osim toga, uz obalu gotovo stalno pušu slabi vjetrovi, poput burina, koji su dovoljni da razbiju nakupine vlage i promiješaju prizemni sloj atmosfere u kojem se stvara magla.
Dinaridi pritom djeluju kao prirodna barijera - hladan zrak iz unutrašnjosti teško prelazi visoke planine, pa se magla iz unutrašnjosti rijetko probija do obale. Zato anticiklona na moru donosi vedro i sunčano vrijeme, često obilježeno temperaturom iznad prosjeka za doba godine, dok je kopno pokriveno maglom.
No, Mikuš Jurković ističe da na sjevernom Jadranu u takvim situacijama možemo imati pojavu tzv. advekcijske magle koja se slabim do umjerenim vjetrom prenosi iz doline rijeke Po preko mora, najčešće do zapadne obale Istre.
Na Sljemenu Sunce, a u gradu magla
U ovoj priči zanimljiv je i vertikalni kontrast. Naime, na Medvednici, na Sljemenu u takvim situacijama tijekom cijelog dana zna biti toplije i sunčanije nego u Zagrebu.
"Primjerice, u utorak 16. prosinca minimalna temperatura na Sljemenu bila je 6 °C, a na postaji Zagreb – Maksimir 0 °C, što je tipično obilježje snažne temperaturne inverzije", kaže Mikuš Jurković.
Uspinjanjem se probijamo iz hladnog sloja zasićene maglovite zračne mase u toplije i suše slojeve iznad inverzije. Taj prizor – more oblaka ispod, a sunce iznad – jedan je od najjasnijih znakova stabilne zimske atmosfere.
Duže noći, a kraći dani
Sve ove pojave najizraženije su zimi jer su noći duge, pa se tlo više hladi, a pritom u nizinskim predjelima ima više vlage koja se lako kondenzira.
Sunce je pak prenisko i preslabo da bi brzo zagrijalo prizemni sloj zraka i prekinulo inverziju, pa magla postaje čest zimski gost.
Problem kvalitete zraka
Ovakvi stabilni meteorološki uvjeti nisu samo estetski ili praktičan problem, nego i okolišni.
Naime, magla, temperaturne inverzije i odsutnost cirkulacije zraka zimi doprinose pogoršavanju kvalitete zraka jer sprječavaju podizanje i razrjeđivanje onečišćenja. U uvjetima slabog vjetra emisije onečišćenja iz prometa te posebno iz kućnog grijanja na kruta goriva poput drva i ugljena te na fosilna goriva poput loživog ulja, ostaju zarobljene pri tlu.
Čestice i plinovi nakupljaju se upravo ondje gdje ljudi žive i udišu, što zimi dovodi do povećanih koncentracija lebdećih čestica i lošije kvalitete zraka u Zagrebu. Nije rijetkost da se zimi na ulicama grada osjeti miris čađe.
Onečišćeni zrak pogoduje stvaranju magle
U takvim uvjetima onečišćenje ne samo da ostaje zarobljeno pri tlu, nego i aktivno sudjeluje u stvaranju magle. Sitne čestice prašine, čađe i aerosola djeluju kao jezgre kondenzacije – mikroskopske površine na koje se vodena para lako hvata i pretvara u kapljice. Što je čestica više, to se brže i učinkovitije stvaraju milijuni kapljica koje čine gustu maglu.
Kada se u toj maglovitoj smjesi nalaze i kemijski reaktivne tvari iz izgaranja, magla poprima karakteristike smoga - postaje tamnija, dugotrajnija i nezdravija.
Zbog svega navedenog, zimski su dani s inverzijom često najnezdraviji u godini – atmosfera tada postaje okruženje u kojem se vlaga i onečišćenje međusobno pojačavaju.
