POKUŠAJ njemačkog kancelara Friedricha Merza da uvjeri čelnike EU-a u korištenje 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini doživio je neuspjeh kada je shvatio da mu ključni saveznik, francuski predsjednik Emmanuel Macron, okreće leđa.

Macron se nije javno protivio, ali...

Iako se Macron u tjednima uoči summita u Bruxellesu nije javno protivio njemačkom prijedlogu, njegov je tim privatno izražavao rezerve oko zakonitosti plana te upozoravao da bi se Francuska, kao prezadužena zemlja, teško mogla obvezati na nacionalno jamstvo u slučaju da se imovina mora vratiti Moskvi.

Nakon što su se i druge zemlje, poput Italije, pridružile Belgiji u protivljenju, Macron je i službeno stao na njihovu stranu, čime je cijela ideja propala. "Macron je izdao Merza i zna da će za to morati platiti cijenu", izjavio je visoki diplomat EU-a upoznat s razgovorima. "Ali toliko je slab da nije imao drugog izbora nego da se povuče iza Giorgie Meloni."

Nova dinamika moći

Ovaj sukob naglašava novu dinamiku između dviju najvećih europskih sila: Njemačke koja pokreće inicijative i Francuske koja ih koči. U Berlinu je zavladala nova odlučnost otkako je Merz u svibnju preuzeo vlast te deblokirao oko bilijun eura za obranu i infrastrukturu.

S druge strane, Pariz je sputan visokim javnim dugom i političkom nestabilnošću u drugoj polovici Macronovog mandata, što je uništilo nade u ponovno pokretanje francusko-njemačkog motora koji je nekada bio pokretač najvećih iskoraka EU-a.

"U Bruxellesu postoji osjećaj da je Berlin veliki igrač i da Francuskoj nedostaje utjecaja", rekla je Georgina Wright iz američkog think-tanka German Marshall Funda.

Merz je dolaskom na vlast kao prioritet postavio obnovu odnosa s Francuskom, obećao jačanje europske obrane, odustajanje od protivljenja nuklearnoj energiji i smanjenje EU regulative. Međutim, ubrzo se suočio s činjenicom da je Macronov utjecaj ozbiljno ograničen, posebice kada su u pitanju financijske obveze.

"To je potpuna zamjena uloga između Macrona i Merza", kaže Mujtaba Rahman iz think tanka Eurasia Group. "Posljednjih godina teza u Elizejskoj palači bila je da njemačka slabost koči Europu. Sada imamo kancelara koji razumije geopolitiku i želi učiniti više za Europu, ali Pariz je taj koji ne može ispuniti svoj dio dogovora."

Spor oko Mercosura

Još jedna točka prijepora na summitu bio je trgovinski sporazum EU-a sa skupinom latinoameričkih zemalja Mercosur. Nakon više od 25 godina pregovora, Merz je mjesecima inzistirao da se sporazum potpiše do kraja prosinca. No, Macron je ponovno pronašao neočekivanu saveznicu u talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni, koja je osigurala odgodu od nekoliko tjedana, uskrativši Merzu još jednu političku pobjedu.

"Obje strane svjesne su da odnos mora biti učinkovitiji jer pod Scholzom nije funkcionirao", rekla je politologinja Daniela Schwarzer. "Ali Francuska je pod daleko većim pritiskom, što uzrokuje ponovno izbijanje temeljnih razlika, a trgovina je jedno od tih područja."

Napredak unatoč nesuglasicama

Unatoč očitoj nejedinstvenosti, na summitu je ipak postignut napredak. Blok se složio izdati zajam Ukrajini od 90 milijardi eura, podržan proračunom EU-a. Dužnosnik Elizejske palače inzistirao je da je Macron bio ključan u postizanju dogovora: "Cilj Francuske uvijek je bio osigurati Ukrajini financijsku vidljivost za sljedeće dvije godine. Bili smo otvoreni za predložene financijske aranžmane i radili smo na pronalaženju rješenja koje bi ispunilo taj cilj."

U međuvremenu, Meloni je obećala podržati sporazum Mercosur sljedeći mjesec, što otvara put za njegovo potpisivanje bez obzira na francuske prigovore. "Što se tiče Mercosura, Francuska je možda dobila dva ili tri tjedna, ali je izgubila bitku", rekao je Joseph de Weck s Foreign Policy Research Institute. "O objema temama nema zajedničkog vodstva, Merz je taj koji gura."

Buduće napetosti i paradoksi

Dodatni teret na francusko-njemačke odnose u nadolazećim tjednima stavit će odluka o zajedničkom projektu borbenog zrakoplova vrijednom 100 milijardi eura, jer se francuski Dassault i Airbus ne mogu dogovoriti oko podjele posla.

Ipak, unatoč trzavicama, Francuska i Njemačka rijetko su bile usklađenije oko ključnih strateških pitanja, poput suočavanja s američkim carinama, podrške Ukrajini i potrebe da Europa preuzme aktivniju ulogu u mirovnim pregovorima.

Merz je prihvatio koncepte koje je Pariz dugo zagovarao, uključujući stratešku autonomiju i preferenciju "kupuj europsko" u nabavi obrambene opreme. "Na neki način, EU nikada nije bila toliko francuska - prihvaćajući industrijsku i sigurnosnu politiku, uglavnom zahvaljujući Macronu - baš u trenutku kada se sama Francuska povlači", ističe Wright.

"Ali u Bruxellesu raste osjećaj da Francuska daje prednost nacionalnim interesima... Stara izreka da je ‘Francuska samo priča, priča i priča, ali nema akcije’ ponovno se vraća."

Političke posljedice za Merza

Merz se kod kuće suočava s rastućim nestrpljenjem zbog diplomatskih neuspjeha. Sam kancelar izjavio je da je zadovoljan ishodom summita, tvrdeći da je zajam bolje rješenje i da se ruska imovina i dalje može koristiti za njegovu otplatu. "Mi dajemo predujam, ali on je osiguran ruskom imovinom", rekao je.

Unatoč tome, kritike su stigle iz krajnje desne Alternative za Njemačku, čija je supredsjednica Alice Weidel ustvrdila da će "njemački porezni obveznik ponovno morati platiti račun". Analitičari također upozoravaju na političku cijenu. "Nije sjajno vratiti se kući bez Mercosura ili plana o ruskoj imovini", zaključio je Guntram Wolff iz Bruegela. "Pitanje za Macrona je je li pametno nametati političke gubitke Merzu po dva velika pitanja."