FENOMEN La Niña, koji je posljednjih mjeseci imao snažan utjecaj na globalne vremenske prilike, počeo se brzo raspadati iznad tropskog dijela Tihog oceana. Najnoviji oceanski i atmosferski podaci pokazuju da hladne anomalije u Pacifiku slabe, osobito na zapadnom dijelu, što upućuje na veliki preokret u globalnom vremenskom sustavu tijekom 2026. godine, piše Severe Weather.

Iako će utjecaj La Niñe na atmosferu potrajati još dio zime i početak proljeća, dugoročni modeli sve jasnije signaliziraju prijelaz prema El Niñu, koji bi se mogao razviti već tijekom ljeta, a u potpunosti se učvrstiti do jeseni. Taj prijelaz ima važne posljedice za Europu, uključujući i Hrvatsku, osobito u kontekstu zime 2026./2027.

Što su La Niña i El Niño?

La Niña i El Niño dio su klimatskog sustava poznatog kao ENSO, koji opisuje izmjene hladnih i toplih faza u ekvatorijalnom Pacifiku. Iako se ti procesi odvijaju daleko od Europe, oni snažno utječu na raspored područja visokog i niskog tlaka u atmosferi te na smjerove velikih zračnih strujanja koja oblikuju vrijeme na sjevernoj hemisferi.

Tijekom La Niñe jačaju pasati, stalni istočni vjetrovi uz ekvator, koji guraju toplu površinsku vodu prema zapadu Pacifika, dok hladnija voda iz dubine izbija na površinu. No u posljednjim tjednima taj se obrazac počeo lomiti. U zapadnom i središnjem Pacifiku razvija se snažan zapadni nalet vjetra koji potiče zagrijavanje površine oceana i razgrađuje hladni sloj mora tipičan za La Niñu.

Znakovi promjene

Analize temperature mora pokazuju da se hladna anomalija već povlači sa zapada prema istoku, i to ranije nego što je uobičajeno za ovakve događaje. Istodobno se ispod površine oceana, na dubinama od otprilike 100 do 250 metara, širi velik bazen tople vode. Upravo takvo podzemno zagrijavanje jedan je od prvih i najpouzdanijih znakova nadolazećeg El Niña.

Unatoč tome, atmosferski učinci La Niñe ne nestaju trenutačno. Atmosfera reagira sporije od oceana, zbog čega se njezin utjecaj može osjećati još mjesecima nakon što se morska površina počne zagrijavati. Zbog toga se očekuje da će La Niña obilježiti barem rani dio proljeća 2026.

Utjecaj na Europu i Hrvatsku

U tom razdoblju, prema dugoročnim prosjecima, u Europi se vidi topliji trend nad zapadnim i zapadno-središnjim dijelovima kontinenta. Taj signal potaknut je nižim tlakom nad sjevernim Atlantikom, koji jača zapadno strujanje prema Europi. Takva cirkulacija obično donosi blaži zrak, umjerenije temperature i manju učestalost prodora hladnog kontinentalnog zraka s istoka.

Za Hrvatsku to znači promjenjivo, ali uglavnom blaže vrijeme u kasnoj zimi i ranom proljeću, s više kiše nego snijega u nizinama, dok će se snježne oborine uglavnom zadržavati u planinskim područjima. Hladniji prodori i dalje su mogući, ali bez dugotrajnog zimskog obrasca.

Što donosi druga polovica 2026. godine?

Ključna promjena dolazi u drugom dijelu godine. Svi relevantni sezonski modeli slažu se da La Niña završava relativno brzo te da bi se već tijekom ljeta 2026. mogao razviti El Niño. Do rane jeseni očekuje se potpuno formirana topla faza ENSO-a, koja bi svoj vrhunac mogla dosegnuti tijekom zime 2026./2027., uz mogućnost da potraje i dulje.

Za Europu El Niño obično donosi izraženije promjene u cirkulaciji nad sjevernim Atlantikom. Povijesni podaci pokazuju da takve zime češće donose nestabilne vremenske prilike, jače ciklone i veće temperaturne kontraste. Posebno je važno da se tijekom El Niño zima često oblikuje putanja hladnijeg zraka koja se može protezati od južnog dijela Ujedinjenog Kraljevstva, preko srednje Europe, prema jugoistoku kontinenta.

Duž tog takozvanog koridora hladnog zraka povećava se potencijal za snježne oborine, uključujući i središnje dijelove Europe. Takav obrazac može povremeno zahvatiti i jugoistočnu Europu, povećavajući vjerojatnost snijega i izraženijih prodora hladnog zraka prema Balkanu.

Dinamična zima 2026./2027.

Za Hrvatsku bi takav razvoj značio dinamičniju zimu, s većim izgledima za snijeg u unutrašnjosti zemlje, češćim izmjenama toplijih i hladnijih razdoblja te izraženijim ciklonalnim situacijama na Jadranu. Umjesto dugotrajne stabilnosti, veća je vjerojatnost naglih promjena vremena.

Iako je za konkretne prognoze još prerano, smjer razvoja je jasan. La Niña slabi brže nego što se očekivalo, ocean se zagrijava, a atmosfera će taj signal postupno slijediti tijekom 2026. godine. Proljeće će još nositi obilježja La Niñe, ali ljeto i jesen otvaraju put El Niñu, koji bi mogao snažno obilježiti zimu 2026./2027. u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.