MAKSIM Kamenjecki, profesor s kijevskog instituta za međunarodne odnose, gostovao je na N1 televiziji. Govorio je o stanju u glavnom gradu Ukrajine te o mogućnostima i ograničenjima balističke rakete srednjeg dometa Orešnik.

"Kijev je jedno od najtežih mjesta u Ukrajini sada zbog udara 9. siječnja kad je, prema Lavovu, iskorišten i famozni Orešnik", rekao je Kamenjecki, napomenuvši da je na udaru prvenstveno energetska infrastruktura.

"Tijekom vikenda nismo imali 30 sati struje u nekim dijelovima grada. Upravo sada ja nemam ni struje ni tople vode, sve što mi radi, radi na baterije. Djeca ne idu u škole zbog leda, snijega, ali i zbog nedovoljnog grijanja. Rusi su gađali baš infrastrukturu grijanja", naglasio je.

"Kad struje nema, većina modernijih zgrada nema plina. Imamo slab sustav grijanja, radijatori su topli, ne i vrući. U nekim stanovima ljudi su na +5 stupnjeva i to u višemilijunskom gradu", dodao je.

"Orešnik pogađa isključivo kinetičkim udarom"

Vijeće sigurnosti UN-a za danas je sazvalo hitnu sjednicu. "Što se nje tiče, možda će biti usvojena neka izjava s 'dubokom zabrinutošću'. To je sada najviše što vidimo od međunarodnih organizacija", ustvrdio je.

Osvrnuo se i na raketu Orešnik. "Namijenjena je baš djelovanju po Ukrajini. Oni zapravo isprobavaju kako radi u smjeru u kojem je namijenjena... Rusi umjesto bojevih glava koriste tzv. masogabaritne makete, ono što po težini i dimenzijama predstavlja bojnu glavu, ali nema uopće eksploziva već pogađa isključivo kinetičkim udarom", istaknuo je.

"Kad su u studenom 2024. gađali tvornicu u Dnjepru i ovaj put kad su gađali Lavov, to je ustvari udar koji se sastoji od betona, probija zidove, ali oni ni tehnički ne mogu staviti eksploziv", naveo je.

"Minimalna udaljenost je 500 kilometara"

"Problem je u tome što ta raketa mora odraditi prvi stupanj - pasti. Putanja kojom ide ta raketa ne smije prolaziti iznad naseljenih mjesta, odnosno tamo gdje padne čahura prvog stupnja. To je dimenzija terenca, težine jedne tone koja pada s visine 50-60 kilometara", kazao je.

"Zato, ako postavite liniju od Kapustinog Jara prema Lavovu, vidjet ćete da je u blizini Dnjepar. Pomaknuti putanju prema Kijevu ne možete, jer bi prvi stupanj mogao pasti na Volgograd (bivši Staljingrad) jer on se nakon prvog stupnja razdvoji i padne dolje", dodao je.

Objasnio je kako upravo zato većina zemalja koja ima takve lansirne mogućnosti koristi nenaseljena mjesta, ali upozorava kako je u ovom slučaju to praktički nemoguće. Iz Bjelorusije također ne mogu pogoditi Kijev, govori on, jer je preblizu.

"Svi se hvale tisućama kilometara dometa, ali vojna tajna je da minimalna udaljenost Orešnika nije ništa manja od 500 kilometara. Kijev ima manju udaljenost do mjesta lansiranja. Ako u Bjelorusiji raspoređuju te rakete, njima je cilj Europa", zaključio je.