POVIJEST Singapura jedna je od najneobičnijih i najimpresivnijih priča modernog doba. Na prostoru današnjeg globalnog financijskog središta, poznatog po luksuzu, neboderima i tehnološkoj moći, stoljećima je postojalo tek skromno ribarsko naselje na rubu velikih trgovačkih ruta.

Najraniji pisani izvori o tom području potječu iz kineskih zapisa iz 3. stoljeća, u kojima se spominje luka Temasek, što u prijevodu znači "morski grad". Tijekom srednjeg vijeka Temasek je povremeno bio pod utjecajem regionalnih sila poput Carstva Srivijaya i Malajskog sultanata Malakke, ali nikada nije prerastao u veće političko ili gospodarsko središte. Njegova sudbina bila je vezana uz more, trgovinu i prolazne interese jačih sila.

Dolazak Britanaca i osnivanje kolonije

Ključni trenutak u povijesti Singapura dogodio se 29. siječnja 1819. godine. Na taj je dan britanski kolonijalni administrator Stamford Raffles pristao na obalu otoka i odmah prepoznao izniman strateški položaj mjesta na jednom od najvažnijih pomorskih pravaca svijeta. Taj se datum danas smatra simboličkim početkom moderne povijesti Singapura. Nekoliko dana kasnije započeli su pregovori s lokalnim malajskim vladarima, a 6. veljače 1819. potpisan je sporazum kojim je osnovana britanska trgovačka postaja.

Tada je Temasek dobio novo ime - Singapur, što na sanskrtu znači "Lavlji grad", iako lavovi na tom području nikada nisu živjeli. Pod britanskom vlašću Singapur je vrlo brzo postao slobodna luka, otvorena trgovcima iz cijelog svijeta. Doseljenici iz Kine, Indije i jugoistočne Azije u kratkom su vremenu pretvorili mali otok u jednu od najvažnijih azijskih luka 19. stoljeća. Upravo tada nastaje multietnički i multikulturalni karakter grada koji i danas čini njegov identitet.

Put prema neovisnosti i gospodarski uzlet

Nakon Drugog svjetskog rata i japanske okupacije, britanska kolonijalna vlast postupno se raspadala. Singapur je 1959. dobio unutarnju samoupravu, a 1963. se priključio Maleziji. Taj se savez pokazao kratkotrajnim. Zbog političkih, ekonomskih i etničkih napetosti, Singapur je 1965. godine izbačen iz federacije i postao neovisna država - što je u tom trenutku djelovalo kao katastrofa, a ne kao prilika.

Bez prirodnih resursa, s ograničenim prostorom i velikom nezaposlenošću, mnogi su sumnjali u njegov opstanak. No pod vodstvom Lee Kuan Yewa započela je radikalna transformacija države. Fokus na industrijalizaciju, obrazovanje, privlačenje stranih ulaganja i beskompromisnu borbu protiv korupcije u samo nekoliko desetljeća pretvorio je Singapur u gospodarsko čudo.

Globalna sila današnjice

Danas je Singapur jedan od najbogatijih i najmoćnijih gradova-država na svijetu. Ima jednu od najprometnijih luka globalne trgovine, jedno od najvećih financijskih središta Azije i iznimno stabilan politički sustav. Njegov bruto domaći proizvod po stanovniku svrstava ga u sam svjetski vrh, a životni standard, infrastruktura i javne usluge često se navode kao među najboljima na planetu. Unatoč površini manjoj od većine europskih gradova, Singapur ima golem međunarodni utjecaj u financijama, logistici, tehnologiji i diplomaciji.

Prema najnovijim dostupnim podacima za 2025. godinu, Singapur je druga najbogatija zemlja na svijetu po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku u nominalnom iznosu (približno ~90.700 američkih dolara), odmah iza Švicarske, dok su neke procjene 2025. čak Singapur svrstale i na prvo mjesto prema drugim metodologijama mjerenja BDP-a po glavi stanovnika.