MLADI će putem aplikacije na razini Europske unije moći prijaviti kibernetičko zlostavljanje, rekla je povjerenica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen u Strasbourgu, dok su eurozastupnici pozvali na veću odgovornost društvenih mreža u zaštiti djece na internetu.

Predstavljajući Akcijski plan za borbu protiv kibernetičkog zlostavljanja na Međunarodni dan sigurnijeg interneta, Virkkunen je rekla da "sve žrtve i promatrači zlostavljanja moraju znati na koji način se mogu obratiti za pomoć" i zato će se uvesti aplikacija na razini EU-a za prijavljivanje kibernetičkog zlostavljanja. 

Veća zaštita mladih

Povjerenica je rekla da bi "svaka mlada osoba diljem EU-a trebala bi biti jednako zaštićena" i zato je pozvala članice bloka da izrade nacionalne planove i imaju zajedničko razumijevanje što kibernetičko zlostavljanje predstavlja što će omogućiti usporedbu podataka, kao i da se više ulaže u digitalnu pismenost.

U svrhu zaštite maloljetnika na internetu, Virkkunen je rekla da je potrebno koristiti i sve postojeće alate, s posebnim fokusom na popularne društvene mreže. 

Aktom o digitalnim uslugama od internetskih platformi se zahtijeva da osiguraju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu, direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama od platformi za razmjenu videozapisa traže se mjere protiv pristupanja maloljetnika štetnom sadržaju, dok se aktom o umjetnoj inteligenciji zabranjuje manipuliranje i obmanjivanje ljudi, dodaje se u današnjem priopćenju Komisije. 

Virkkunen je podsjetila da je Europska komisija preliminarno utvrdila da popularna društvena mreža u kineskom vlasništvu TikTok krši Akt o digitalnim uslugama zbog svog dizajna koji izaziva ovisnost kod korisnika. Među značajkama koje stvaraju ovisnost su beskonačno skrolanje, automatska reprodukcija, push obavijesti i visokopersonaliziran sustav preporuka. Također je rekla da je od Snapchata i YouTubea zatraženo da se izjasne koje mjere poduzimaju kako bi zaštitile maloljetne korisnike. 

Pitanje dobne granice

Prema istraživanju Kids online Hrvatska 2025., 94,3 posto djece ima svakodnevni pristup internetu, čak 60,2 posto djece smatra da im vrijeme provedeno na internetu utječe na međuljudske odnose, a 24,7 posto djece poprilično je zabrinuto jer previše vremena provode na internetu. Svako četvrto dijete dobilo je fotografije i poruke seksualnog sadržaja.

Europski parlament pozvao je u studenom u rezoluciji, neobvezujućeg karaktera, da se uvede dobna granica od 16 godina za pristup društvenim mrežama, a članice EU-a poput Francuske, Njemačke, Slovenije i Danske najavile su još stroža ograničenja za djecu na društvenim mrežama kako bi ih se zaštitilo od zlostavljanja. 

Eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP), nedavno imenovana izvjestiteljicom Europske pučke stranke za izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) o utjecaju društvenih mreža na mlade, pozdravlja Akcijski plan i naglašava da je nužno imati jednu definiciju kibernetičkog zlostavljanja na razini EU-a. 

"Vrijeme dobrovoljnih pravila je iza nas. Uvođenje zajedničke europske definicije kibernetičkog zlostavljanja nužan je temelj, bez njega nema provedbe, nema usporednih podataka i nema stvarne odgovornosti", rekla je Glavak u utorak te pozvala na kriminalizaciju kibernetičkog zlostavljanja. 

"Ono što još moramo učiniti je da kibernetičko zlostavljanje bude kriminalizirano. Nasilje ne prestaje nakon školskog zvona niti se zaustavlja na kućnom pragu, ono putuje u džepu, na ekranu, 24 sata dnevno", rekla je Glavak, dodavši da je nužna koordinacija policije, pravosuđa, škola, digitalnih platformi i roditelja u zaštiti maloljetnika. 

Kibernetičko zlostavljanje

Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac iz redova pučana pozvala je u utorak na veću odgovornost digitalnih platformi te na ulaganje u medijsku i digitalnu pismenost.

"Akcijski plan je važan i nužan korak, ali moramo biti jasni. Internetske platforme moraju preuzeti veću odgovornost, a roditelji, škole i javne institucije trebaju imati alate i podršku za rano prepoznavanje i reagiranje. Posebno je važno raditi na medijskoj i digitalnoj pismenosti, kao i na uspostavi dostupnih mehanizama pomoći žrtvama", rekla je Brnjac.

Eurozastupnik Tomislav Sokol, također pučanin, rekao je da pozdravlja svaki napor u zaštiti djece i mladih, ali naglašava da "mora postojati doza opreza da zakonodavac pritom ne ugrozi prava i slobode punopravnih građana koji ne zlostavljaju nikoga i ne čine ništa pogrešno". 

Eurozastupnik Marko Vešligaj (S&D/SDP) rekao je na raspravi da "postoji osobita odgovornost da se pozabavimo rodnim aspektom kibernetičkog zlostavljanja" pošto su, prema istraživanjima, djevojčice češće žrtve online nasilja nego dječaci te pozvao na veću odgovornost online platformi. 

"Treba naglasiti i odgovornost vlasnika društvenih mreža i drugih online platformi da aktivno sprječavaju nasilje, da uklanjaju štetan sadržaj i osiguraju sigurnije digitalno okruženje za djecu", dodao je Vešligaj.