SUOČEN s prosvjedima koji su početkom siječnja zahvatili zemlju i prijetnjom američkog napada, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei povjerio je upravljanje državom odanom suradniku Aliju Larijaniju, najvišem dužnosniku za nacionalnu sigurnost. Otad 67-godišnji politički veteran, bivši zapovjednik Revolucionarne garde i aktualni čelnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, efektivno vodi Iran.

Njegovim usponom marginaliziran je predsjednik Masoud Pezeškian, kardiokirurg koji je postao političar. Nakon izazovne godine na dužnosti u javnosti se i dalje brani tvrdnjom da je "liječnik, a ne političar" te da nitko ne bi trebao očekivati da on riješi brojne iranske probleme.

Galerija

Ovaj prikaz Larijanijeva uspona, kao i odluka i promišljanja iranskog vodstva u vrijeme prijetnji Trumpove administracije, temelji se na razgovorima sa šest visokih iranskih dužnosnika, od kojih je jedan povezan s Hameneijevim uredom, tri člana Revolucionarne garde i dva bivša iranska diplomata, te na izvještajima iranskih medija.

Larijanijev rastući utjecaj

Opseg Larijanijevih odgovornosti posljednjih se mjeseci širio. Dužnosnici tvrde da je bio zadužen za gušenje nedavnih prosvjeda smrtonosnom silom, na kojima se tražio kraj islamske vladavine.

Sada suzbija neistomišljenike, održava veze s moćnim saveznicima poput Rusije i regionalnim akterima poput Katara i Omana te nadzire nuklearne pregovore s Washingtonom. Razrađuje i planove za upravljanje zemljom u slučaju rata sa Sjedinjenim Državama, koje gomilaju snage u regiji.

Prema riječima šestorice visokih dužnosnika i članova Garde, Hamenei je Larijaniju i nekolicini drugih bliskih političkih i vojnih suradnika naložio da osiguraju opstanak Islamske Republike, ne samo od američkih i izraelskih bombi već i od mogućeg atentata na najviše vodstvo, uključujući i samog Hameneija.

Planovi za opstanak režima

Nasser Imani, konzervativni analitičar blizak vladi, rekao je da Hamenei ima dug i blizak odnos s Larijanijem te da mu se vrhovni vođa obratio u vremenu akutne vojne i sigurnosne krize.

"Vrhovni vođa u potpunosti vjeruje Larijaniju, smatra ga pravim čovjekom za ovaj osjetljiv trenutak zbog njegova političkog iskustva, oštrog uma i znanja", rekao je Imani. "Oslanja se na njegova izvješća o situaciji i pragmatične savjete, dodao je.

Larijani potječe iz elitne političke i vjerske obitelji, a 12 godina bio je predsjednik parlamenta. Godine 2021. vodio je pregovore o 25-godišnjem strateškom sporazumu s Kinom, vrijednom milijarde dolara.

Prema navodima dužnosnika, Hamenei je izdao niz direktiva. Imenovao je četiri razine nasljednika za svaku vojnu i vladinu funkciju koju osobno postavlja. Naložio je i vodećim dužnosnicima da imenuju do četiri zamjenika te je ovlasti za donošenje odluka prenio na uzak krug povjerenika, za slučaj da komunikacija s njim bude prekinuta ili ako bude ubijen.

Najuži krug

Ipak, Larijani je dio Hameneijeva najužeg kruga, u kojem su i njegov glavni vojni savjetnik i bivši zapovjednik Revolucionarne garde, general-bojnik Yahya Rahim Safavi, brigadni general Mohammad Bagher Ghalibaf, bivši zapovjednik Garde i sadašnji predsjednik parlamenta, te šef Hameneijeva kabineta, klerik Ali Asghar Hejazi.

Dio tog planiranja, navode izvori, proizlazi iz pouka nakon iznenadnog izraelskog napada u lipnju, koji je u prvim satima rata uništio iranski viši vojni zapovjedni lanac. Nakon primirja Hamenei je imenovao Larijanija tajnikom Vijeća za nacionalnu sigurnost i osnovao novo Vijeće za nacionalnu obranu, na čelu s admiralom Alijem Shamkhanijem, zaduženo za vojne poslove tijekom rata.

"Hamenei se suočava sa stvarnošću", rekao je Vali Nasr, stručnjak za Iran sa Sveučilišta Johns Hopkins. "Očekuje da će postati mučenik i razmišlja na način: 'Ovo je moj sustav i moje nasljeđe i branit ću ga do kraja'", rekao je, dodajući da Hamenei raspodjeljuje moć i priprema državu za ono što slijedi, i za nasljeđivanje i za rat.

Vojne pripreme

Iran polazi od pretpostavke da su američki vojni udari neizbježni, čak i dok se obje strane diplomatski angažiraju i pregovaraju o nuklearnom sporazumu, reklo je šest dužnosnika i tri člana Garde.

Navode da je Iran stavio oružane snage u najviši stupanj pripravnosti i da se priprema za žestok otpor. Zemlja postavlja lansere balističkih projektila duž zapadne granice s Irakom, dovoljno blizu da pogode Izrael, te duž južne obale u Perzijskom zaljevu, u dometu američkih vojnih baza i drugih ciljeva u regiji.

Posljednjih tjedana Iran je povremeno zatvarao svoj zračni prostor radi testiranja projektila. Održao je i vojnu vježbu u Perzijskom zaljevu, nakratko zatvorivši Hormuški tjesnac, ključnu točku za globalnu opskrbu energijom.

U slučaju rata, postrojbe specijalne policije, obavještajni agenti i bataljuni civilne milicije Basidž, ogranka Revolucionarne garde, bili bi raspoređeni na ulice velikih gradova, rekla su tri člana Garde i dva visoka dužnosnika. Milicije bi postavile kontrolne točke kako bi spriječile unutarnje nemire i tražile operativce povezane sa stranim obavještajnim službama.

Potraga za "iranskom Delcy"

Iransko vodstvo, ne priprema se samo za vojnu i sigurnosnu mobilizaciju, već i za politički opstanak. U tim razmatranjima otvara se pitanje tko bi upravljao zemljom ako Hamenei i drugi visoki dužnosnici budu ubijeni te tko bi mogao biti "iranska Delcy", referenca na Delcy Rodríguez, venezuelansku potpredsjednicu koja je sklopila dogovor s Trumpovom administracijom o vođenju zemlje nakon zarobljavanja predsjednika Nicolása Madura.

Larijani je na vrhu popisa, rekla su tri dužnosnika. Slijedi ga Ghalibaf, predsjednik parlamenta. Na popisu je i bivši predsjednik Hassan Rouhani, koji je uvelike bio izvan Hameneijeva kruga.

Svatko od njih ima prošlost koja bi mogla izazvati otpor kod dijela javnosti, bilo zbog optužbi za financijsku korupciju ili zbog navodnog sudjelovanja u kršenjima ljudskih prava. Izvori navode i da su tijekom nedavnog gušenja prosvjeda ubijeni tisuće ljudi, dok organizacije za ljudska prava tvrde da bi broj mogao biti i veći.

Larijani u prvom planu

Ali Vaez, direktor za Iran u Međunarodnoj kriznoj skupini, rekao je da je vodstvo izradilo planove za nepredviđene situacije, ali da su posljedice mogućeg rata sa Sjedinjenim Državama i dalje nepredvidive. Hamenei je, kaže, i dalje ključna osoba koja drži sustav na okupu, a bez njega bi ga bilo teško održati.

U posljednjih mjesec dana Larijanijeva vidljivost u javnosti naglo je porasla, dok se Pezeškianova smanjila. Larijani je putovao u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sastajao se s bliskoistočnim čelnicima, uz paralelne kontakte povezane s nuklearnim pregovorima.

Pezeškian se, prema izvještajima iranskih medija, čini pomiren s prepuštanjem dijela ovlasti. Na sjednici vlade rekao je da je Larijaniju predložio ukidanje internetskih ograničenja jer štete e-trgovini, što je protumačeno kao priznanje da se i za takve odluke mora obratiti Larijaniju.