SPOJ pronađen u morskim algama, koje se smatraju superhranom, mogao bi zaustaviti norovirus prije nego što zarazi ljudske stanice, što je nešto što dosad nije uspjelo nijednom cjepivu. Ovo je zaključak nove studije znanstvenika s australskog Sveučilišta Griffith i biotehnološke tvrtke Marinova.

Norovirus, često nazivan i "zimskom želučanom virozom", vodeći je uzrok akutnog gastroenteritisa u svijetu te svake godine izaziva milijune slučajeva povraćanja i proljeva. Brzo se širi u zatvorenim okruženjima poput škola, bolnica i domova za starije, a unatoč desetljećima istraživanja, znanstvenici se muče s razvojem učinkovitog cjepiva jer virus brzo mutira, zbog čega je stečeni imunitet često kratkotrajan.

Kako djeluje spoj iz morskih algi

Studija se usredotočila na složene ugljikohidrate pronađene u jestivim morskim algama, posebno na fukoidan i ulvan, kojih ima u izobilju u smeđim i zelenim algama. U laboratorijskim pokusima pokazalo se da ti spojevi snažno sprječavaju vezanje norovirusa za ljudske receptore, što je ključan prvi korak u procesu zaraze.

Norovirus uzrokuje bolest tako što se veže na antigene histo-krvnih grupa (HBGA), molekule šećera koje se nalaze na površini stanica crijevne sluznice. Jednom kada se veže, virus može ući u stanice i početi se umnožavati. Čini se da spojevi iz morskih algi djeluju tako što oponašaju te iste šećere, služeći kao mamci koji zarobe virus prije nego što se on stigne pričvrstiti za ljudsko tkivo.

Učinkovitost protiv ključnih sojeva

Istraživači su otkrili da se s povećanjem koncentracije spojeva iz morskih algi vezanje norovirusa dramatično smanjilo, a u nekim slučajevima i približilo nuli. Ključno je što je ovaj učinak blokiranja primijećen kod više glavnih sojeva norovirusa, uključujući GII.4 i GII.17 - dva najčešća uzročnika epidemija diljem svijeta.

Stručnjaci ističu da su nalazi značajni jer zaobilaze jednu od najvećih prepreka u razvoju cjepiva. Umjesto da se oslanja na imunološko pamćenje, koje može brzo izblijedjeti i razlikovati se ovisno o soju, ovaj pristup cilja sam fizički mehanizam zaraze. U teoriji, to bi ga moglo učiniti djelotvornim čak i dok virus evoluira.

Potreban oprez i daljnja istraživanja

Ipak, istraživači upozoravaju da se rezultati ne bi trebali tumačiti preoptimistično. Rad je proveden u laboratorijskim uvjetima, a ne na ljudima, te je malo vjerojatno da bi sama konzumacija morskih algi mogla pružiti zaštitu od norovirusa. Štoviše, svježi proizvodi, uključujući morske alge, također mogu biti izvor zaraze ako se njima ne rukuje na siguran način.

Unatoč tome, nalazi otvaraju vrata novim mogućnostima. Spojevi dobiveni iz morskih algi mogli bi se jednog dana razviti u preventivne dodatke prehrani, antivirusne tretmane ili prehrambene intervencije osmišljene za smanjenje rizika od zaraze - posebno u okruženjima visokog rizika. Za sada, stručnjaci za javno zdravstvo naglašavaju da ključnima ostaju osnovne mjere opreza, uključujući temeljito pranje ruku i ostanak kod kuće u slučaju bolesti.