ZASTUPNICI su danas podržali izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) kojima se produljuje snižena stopa PDV-a od pet posto na energente do 31. ožujka 2027., a ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da time žele zaštititi gospodarstvo i standard građana.

Ćorić je, predstavljajući izmjene zakona koje se donose po hitnom postupku, rekao da se produljuje snižena stopa PDV-a od pet posto na energente, odnosno isporuku prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica te pripadajućih naknada, kao i isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke do 31. ožujka 2027. godine.

Istaknuo je da bi prestankom primjene snižene stope PDV-a na te isporuke došlo do povećanja cijena od 1. travnja 2026., što bi negativno utjecalo na gospodarstvo i standard građana.

Stoga bi se predloženim mjerama zadržala sadašnja razina poreznog rasterećenja, ublažio utjecaj na cijene te zaštitilo gospodarstvo i građane kroz očuvanje standarda.

Utjecaj na proračun: 47 milijuna eura manje prihoda

Ćorić je kazao kako se procjenjuje da će predložene mjere imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a od ukupno 47 milijuna eura - i to od 1. travnja do 31. prosinca za 35 milijuna eura te od 1. siječnja 2027. do 31. ožujka 2027. dodatnih 12 milijuna eura.

Na upit SDP-ovog Borisa Lalovca rekao je da, po europskim pravilima, mogućnost produljenja snižene stope PDV-a na isporuke prvenstveno plina i alternativnih vrsta grijanja ide do 1. siječnja 2030.

"Vjerujemo da do tada neće biti potrebe za tim i da će već u srednjem roku doći do pune stabilizacije opskrbe plinom u Europi, pa onda i u Hrvatskoj. Hrvatska u tome nema problem, međutim Europa ima s obzirom na činjenicu da su svjetska tržišta, a prije svega europska, već dulje vrijeme, od početka ruske agresije na Ukrajinu, time ugrožena", rekao je.

Oporba: Niži PDV nije dovoljan odgovor na rast troškova života

Tijekom rasprave oporba je podržala predloženi zakon, ali i upozorila da to nije dovoljno.

"Nije dovoljno reći evo vam niži PDV na par stavki i to je pomoć. To nije i ne može biti cijela politika, nije cijeli odgovor na inflaciju, energente i rast troškova života", rekao je Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića). Upozorio je kako građani kada odu u trgovinu osjete da im novac u zadnjih pet godina ne vrijedi isto, unatoč rastu plaća.

Smatra da predloženi zakon ne može biti cijelo rješenje, nego samo dio rješenja te sam po sebi nije dovoljan. Stoga, drži, zbog mogućeg novog rasta cijena energenata, stanovanja i slično, uz taj zakon treba dati i druge konkretne mjere iz drugih financijskih zakona - poput zakona o porezu na dohodak, u kojem bi se trebao povećati osnovni odbitak s 600 na 700 eura, te za dugoročni stambeni najam smanjiti stopu s 12 na osam posto, ali samo za uredno prijavljen dugoročni najam.

Uz to, trebalo bi mijenjati i Zakon o doprinosima i rasteretiti plaće kroz umanjenje osnovice za doprinose kako bi veći broj radnika s nižim i niže-srednjim plaćama dobio osjetno veći neto iznos plaća.

Lalovac: Inflacija postala strukturni problem

Navodeći kako će podržati predloženi zakon, Boris Lalovac (Klub SDP-a) upozorio je kako, bez obzira na to što je vlada donosila različite mjere, zbog rasta cijene energenata imamo najveću stopu inflacije u EU. Smatra i da je inflacija postala ozbiljan strukturni problem, pri čemu se njezine posljedice pokazuju na tržištu.

Ocjenjuje i da se inflacije neće biti lako riješiti jer vanjski šokovi ne prestaju, a fiskalni utjecaji poput ovog ne djeluju. Kada ste smanjili PDV na hranu, to nije djelovalo i nije bilo efekta na građane, poručio je.