DOK RAT u Iranu traje već devetnaesti dan, cijena zlata, koje se obično smatra sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima, ostala je neočekivano stabilna. Otkako su SAD i Izrael 28. veljače započeli napade na Iran, sukob je eskalirao diljem regije, izazivajući strah od domino-efekta na globalno gospodarstvo.

Cijene dionica pale su u posljednja dva tjedna, a nakon što je Ebrahim Jabari, viši savjetnik Iranske revolucionarne garde, 2. ožujka objavio da je Hormuški tjesnac "zatvoren", cijene nafte skočile su iznad 100 dolara po barelu. Ipak, cijena zlata nije slijedila taj trend.

Cijene bez većih promjena

Cijena zlata posljednjih je dana uglavnom stabilna i kreće se oko 5000 dolara po unci. U utorak je promptna cijena zlata, po kojoj se fizičko zlato kupuje i prodaje za trenutnu isporuku, bila gotovo nepromijenjena te u trenutku objave ovog teksta iznosi oko 5000 dolara po unci.

Američki terminski ugovori za isporuku u travnju pale su za oko 0.1 posto, na 5003 dolara.

Iznenađujuća stabilnost

Ovakav izostanak rasta cijene je iznenađujući s obzirom na to da vrijednost zlata obično skače tijekom ekonomskih kriza jer ulagači traže sigurno utočište za svoj novac. To se posebno odnosi na razdoblja globalnih sukoba.

Primjerice, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, cijene zlata su naglo porasle, rekao je za Al Jazeeru Remi Bourgeot, ekonomist s Francuskog instituta za međunarodne i strateške poslove.

Sankcije koje su zapadne zemlje tada uvele Rusiji stvorile su "val panike" među središnjim bankama i "potpuno promijenile dinamiku cijena zlata", pri čemu su zemlje poput Kine pokrenule povijesnu kupnju kako bi smanjile ovisnost o američkom dolaru, pojasnio je. Međutim, rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao je drugačiju reakciju na tržištu.

Zašto cijena ne raste?

Trgovci možda očekuju da će američka središnja banka (Fed) zaustaviti smanjenje kamatnih stopa, a možda ih čak i podići kao odgovor na rastuću inflaciju, rekao je za Al Jazeeru James Meadway, bivši ekonomski savjetnik britanskog ministra financija u sjeni.

"To čini imovinu u dolarima privlačnijom, a zlato, koje ne donosi kamate, manje privlačnim", objasnio je Meadway, dodajući da su ulagači već neko vrijeme očekivali da će SAD smanjiti kamatne stope.

Drugi je čimbenik to što je zlato već bilježilo dobre rezultate početkom ove godine. "Cijena zlata je prije toga toliko porasla da sada slabije reagira na rat", rekao je Meadway. S time se slaže i Rebecca Christie, viša suradnica u think tanku Bruegel, koja napominje da se zlatom ove godine trgovalo znatno iznad povijesnih razina.

"U igri su i drugi faktori: kako je dolar ojačao, a zlatom se trguje u dolarima, zainteresiranim ulagačima je teže podići cijenu", rekla je Christie. "Također, jači dolar predstavlja alternativno sigurno utočište, a više cijene nafte vjerojatno će dovesti do veće inflacije, što će također učiniti dolar privlačnijim."

Je li zlato i dalje sigurna oklada?

"Ne smatra se više zaštitom od neizvjesnosti kao prije dvije godine", rekao je Bourgeot.

"Mislim da je sada postalo jasno da je zlato postalo vrlo špekulativna imovina", kazao je, dodajući da su tipični ulagači u zlato, uključujući središnje banke, obično neskloni riziku te ih je možda uplašila "nestabilnost" zlata u trenutnim okolnostima.

Frank Schallenberger, stručnjak za robna tržišta u Landesbank Baden-Württemberg (LBBW), za DW je pozvao a na oprez. Slaba potražnja za nakitom i oprez središnjih banaka mogli bi usporiti rast cijena u narednim mjesecima.

"Istodobno, američka politika ostaje važan izvor neizvjesnosti jer može izazvati neočekivane reakcije na financijskim tržištima."

Ipak, smatra da će zlato i dalje ostati privlačno ulagačima kao sigurno utočište.

Što se može očekivati?

Stručnjaci kažu da je teško davati predviđanja s obzirom na neizvjesnost na Bliskom istoku. "Zasad se čini da je najveća prepreka daljnjem rastu cijene zlata to što je već toliko porasla", rekla je Christie. Da bi se cijena zlata dramatično promijenila, Meadway smatra da bi se morale dogoditi dvije stvari.

"Prva bi bila jasan signal iz Feda, koji u svibnju dobiva novog predsjednika vjerojatno sklonijeg Trumpu, da bi se kamatne stope mogle dodatno smanjiti unatoč inflatornom pritisku", rekao je.

"Druga bi bila promjena percepcije o duljini rata. Trenutno još uvijek postoji uvjerenje da će se ovo prilično brzo završiti, ali što se duže bude otezalo i što se više šteta bude širila, to će zlato početi izgledati privlačnije", zaključio je.

Carsten Fritsch iz Commerzbanka za DW je rekao da, ako rat završi, očekuje pad dolara i cijena nafte, što bi općenito podržalo rast cijena zlata i srebra.

No hoće li cijene doista ponovno rasti uvelike će "ovisiti o tome koliko će više cijene nafte potaknuti inflaciju i kako će središnje banke na to reagirati", rekao je.