BIVŠI ministar gospodarstva, bivši direktor u INA-i te naftni konzultant Davor Štern gostovao je u središnjem Dnevniku HRT-a, gdje je komentirao aktualnu krizu, mogući razvoj događaja i sposobnost Hrvatske da osigura dovoljne količine energenata za domaće potrebe.

Štern smatra da Hrvatska ne bi trebala imati problema s opskrbom naftom, ističući kako je jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja ima naftnu luku na dobrom položaju i rafineriju u blizini.

"Dok god ima nafte na tržištu, a nje će biti, pitanje je samo kolika će biti cijena. Ali uz puni pogon rafinerije Rijeka mi sigurno možemo prebroditi ovu krizu s dovoljnim količinama derivata za sve oblike potrošača", ustvrdio je.

"Vladine mjere su pravovremene"

Osvrnuo se i na odluku susjedne Slovenije o ograničavanju kupnje goriva, ocijenivši da se radi više o "ekonomskom momentu jer su marže kod njih na benzinskim postajama puno manje, oko sedam centi po litri".

"Slovenija se opskrbljuje isključivo derivatima, ona nema mogućnost prerade nafte koju dobiva preko luke Koper. Možda je sve povezano i s izborima te je i taj element odigrao neku ulogu", istaknuo je.

Interventne mjere hrvatske Vlade koje će ograničiti cijene ocijenio je "pravovremenima" te smatra da Vladi ostaje manevarski prostor čak i ako cijene nastave rasti.

"Ako raste cijena derivata, rastu i prihodi od trošarine i PDV-a. Prema tome, u tom dijelu Vlada sigurno još ima nešto prostora da bi intervenirala u slučaju daljnjeg povećanja cijena, za kojeg se nadamo da neće doći", rekao je.

"Cijene još nisu dosegle povijesni rekord"

Situacija između SAD-a i Irana ostaje nejasna s obzirom na nedavne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da je pregovarao s iranskom stranom, što je Teheran demantirao, kao i na njegovu odgodu napada na iransku energetsku infrastrukturu za još pet dana.

"Nadajmo se da će tu biti nekog dogovora, a ako se to dogovori, onda će se Izrael morati suzdržati od daljnjih napada i praktički biti uz SAD s kojima su zajedno i počeli ove ratne operacije", kazao je.

Na pitanje hoće li cijene nafte dosegnuti najviše razine u povijesti, Štern je podsjetio da su cijene već bile iznimno visoke. "Najviše su bile u četvrtom kvartalu 2008. godine i iznosile 147 dolara, a tada je dolar bio još moćniji, to bi bilo današnjih 155 ili 160 dolara po barelu. To je bilo najviše što smo vidjeli, međutim to je jako kratko trajalo", naglasio je.

"Kriza bi mogla potrajati"

Štern smatra da bi se trenutačna situacija mogla dulje održati zbog oštećenih naftovoda, sustava ukrcajnih luka i rafinerija u području Zaljeva.

"To su zemlje koje su izvozile veće količine derivata. Tu bi moglo doći do dugotrajnijeg zastoja u derivatima, ali mislim da mi ne moramo brinuti jer imamo rafineriju koja je obnovljena i koja bi trebala biti u punom pogonu i omogućiti nesmetano snabdijevanje našeg tržišta derivatima. Time bi se smanjio pritisak na benzinske postaje i neka povećana kupovina u odnosu na ono što je bilo prije", kazao je.

Spomenuo je i da je prolaz Hormuškim tjesnacem otvoren za određene brodove, uglavnom iz zemalja prijateljskih Iranu, ali i da se prolaz može kupiti.

"Navodno se plaća za prolaz kroz Hormuški tjesnac, što je nečuveno do sada jer se plaća prolaz kroz Suez i Panamu. Još ako Huti to čuju i počnu naplaćivati prolaz kroz Bab-el-Mandeb, moglo bi doći do jedne nove kvalifikacije u svjetskom pomorstvu, tako da se plaća prolaz otvorenim morem", poručio je Štern.